Pošto smo godinama slušali priče o montažnim, a zatim o niskoenergetskim kućama, u poslednje vreme se sve češće spominju i tzv. pasivne kuće, kojih za sada i nema mnogo i novost su na našem tržištu.

Reč je o kućama koje su sagrađene tako da je u njima cele godine prijatna temperatura uprkos tome što nemaju ugrađen sistem grejanja odnosno klimatizacije. Utrošak energije je zbog toga godišnje tek 15 kWh/m2. To je otprilike kao da potrošite 1-1,5 litara lož-ulja po kvadratnom metru.

Pasivne kuće imaju vrlo dobru izolaciju i kvalitetne prozore i vrata, koji sprečavaju gubitak toplote i ono što je najvažnije, sistem strujanja vazduha (što osigurava provetravanje i čuva energiju), a koriste i sunčevu energiju. Tako one troše i do 90 odsto manje energije nego klasične građevine. Pasivnu kuću ne treba poistovećivati s niskoenergetskom kućom zato što ova ipak ima nešto veći utrošak energije: troši 7 litara lož-ulja po kvadratnom metru, za razliku od izuzetno niske potrošnje u pasivnoj kući.

Uslovi za gradnju pasivne kuće vrlo su zahtevni: ona mora da bude sagrađena tako da se stvori hermetički zatvoren prostor da se ne bi gubila toplota (kroz, na primer, fuge, spojeve i razne druge otvore). Važna je i prostorna orijentacija: na južnoj strani bi trebalo da budu velike prozorske površine da bi se zimi mogla koristiti sunčeva energija radi povećanja temperature u prostoru, a leti ne bi dopiralo jako sunce sa zapada u poslepodnevnim satima.

Sistem cirkulacije vazduha održava optimalnu toplotu u kući. U pasivnoj kući mora da bude i sprečena nekontrolisana razmena spoljašnjeg i unutrašnjeg vazduha.

Zanimljivo je napomenuti i to da se stare kuće ne mogu pregraditi i pretvoriti u pasivne, jer se one moraju sagraditi od temelja da bi svi spojevi bili izvedeni uredno i hermetički kako bi mogli da podrže ovaj specifičan sistem čuvanja toplotne energije.