Udaraju ih, guraju, šutiraju, pljuju...

Nazivaju pogrdnim imenima, zabranjuju im posete, stalno im nešto naređuju ili ih potpuno ignorišu...

Starije osobe trpe ovakve i mnoge druge forme nasilja i to od svojih najbližih u porodičnom domu, a reč je o ponašanju koje se pred nepoznatim svedocima može potpuno prikriti.

Zašto o svojim mukama ćute i ne obraćaju se nikome za pomoć, istraživala je Sonja Šćekić, direktorka Sigurne kuće u Nišu. Cilj ovog istraživanja, sprovedenog u saradnji sa koleginicom i psihologom Majom Todorović,  2016. godine, bio je da se otkriju stavovi  građana o problemima starijih, ali i da se upozna društvena javnost sa težinom problema starijih koji su izloženi nasilju.

"Znamo da starije osobe ne pričaju o nasilju koje doživljavaju, a na pitanje zašto je to tako, najviše građana misli da se ćuti zbog sramote - njih skoro 60 odsto", kaže Sonja Šćekić. "Više od trećine veruje da se žrtve boje daljih posledica a četvrtina smatra da one i dalje osećaju preveliku ljubav prema detetu premda se ono nasilnički ponaša. Nešto više od deset odsto naših sagovornika kaže da starije osobe trpe nasilje ćutke i zbog straha od smeštaja u neku ustanovu."

  • Ujedinjene nacije su
  • 2011. godine
  • zvanično prepoznale
  • zlostavljanje starijih
  • kao javno-zdravstveni i
  • socijalni problem
  • koji ugrožava
  • zdravlje starijih i
  • krši njihova ljudska prava.
  • Tako je 15. juni
  • određen kao
  • Dan borbe
  • protiv nasilja nad starijima.

Prema rečima Sonje Šćekić, koja je takođe psiholog, starije osobe ovakvu situaciju nasilja često doživljavaju kao svoj lični neuspeh, preispituju sebe gde su pogrešili, pravdaju nasilnikovo ponašanje nekim životnim okolnostima koje su se dešavale u njihovoj porodici, ne žele da ih prijavom dovode u neprijatne situacije.

Takođe, porodični dom predstavlja simbol sigurnosti za stariju osobu i često se dešava da će starija osoba radije trpeti nasilje, nego ga prijaviti.

Nisu udarci ili vređanje i pretnje jedini oblici torture koju stari podnose.

Ekonomsko nasilje obuhvata novčane manipulacije ili iskorišćavanje, pa im oduzimaju novac, vrše pritisak da se odreknu imovine ili potpišu testament.

Zanemarivanje uključuje i nebrigu o zdravlju starih koji zavise od tuđe nege, kao i nepružanje pomoći pri snabdevanju, pripremi hrane, održavanju higijene i slično.

S obzirom na to da starije osobe ne pričaju o ovom problemu,  postavlja se pitanje kako možemo da prepoznamo stariju osobu koja trpi nasilje. Deset najčešćih znakova koji upućuju na zlostavljanje starijih su:

1. Starija osoba pokazuje znake fizičke traume, kao što su opekotine, modrice i neobjašnjivi podlivi i povrede koje često nisu u skladu sa objašnjenjem koje daje starija osoba.

2. Osoba deluje povučeno, depresivno i strahuje da otvoreno razgovara.

3. Teško se uspostavlja kontakt sa starijom osobom, jer on ili ona su izolovani od zajednice, ili porodice i prijatelja.

4. Loša lična higijena starije osobe, zapuštena je, neuredne i prljave garderobe…

5. Starija osoba pokazuje znake pothranjenosti, dehidratacije ili ima neki netretirani zdravstveni problem.

6. Uslovi života u kojima starija osoba živi su loši i nehigijenski.

7. Starija osoba nema pristup svom bankovnom računu ili sa njega nedostaje određena suma novca.

8. Potpis osobe na čekovima i drugim finansijskim izveštajima se ne podudara sa potpisom osobe na drugim dokumentima.

9. Obrasci potrošnje starije osobe su se odjednom promenili, što pokazuje iznenadna kupovina artikala koje starija osoba ne kupuje ili normalno ne bi kupila.

10. Dolazi do sumnjivih promena u testamentu starije osobe, kao što je promena primarnog korisnika testamenta.

Prema rečima Sonje Šćekić, ranijih godina, u niškoj Sigurnoj kući,  10 odsto od ukupnog broja korisnica smeštenih u ustanovu, činile su upravo žene starije od 65 godina. Tokom 2020. godine nije bilo starijih osoba na smeštaju, ali to ne znači da ne trpe nasilje.

Foto: Privatna arhiva

Naime, veoma često su se na njihov SOS telefon javljali zabrinuti rođaci i prijatelji starijih osoba za koje imaju saznanja da trpe različite oblike porodičnog nasilja, interesujući se za mogućnost da pomognu žrtvama.

Koje su preporuke starijim osobama za zdrav život i zaštitu od nasilja?

"Brinite o sebi, svom zdravlju i imovini, uključite se u socijalni život zajednice, negujte prijateljstva i ostanite aktivni u zajdnici što duže možete", poručuje Sonja Šćekić.

Izvor: Lepa&Srećna