- Krstovdan se 27. septembra obeležava kao veliki praznik SPC, posvećen Časnom krstu i poznat i kao Vozdviženje.
- Na ovaj dan vernici poste, a u crkvu se donosi bosiljak koji se osvećuje i čuva u domu.
- Na ovaj dan ne spremaju se velika slavlja i raskošne trpeze.
U nedelju 27. septembra obeležava se Krstovdan, jedan od najvećih praznika Srpske pravoslavne crkve, posvećen Časnom krstu. Ovaj dan u narodu ima posebno mesto, a za njega se vezuju brojni običaji i narodna verovanja koja se prenose generacijama.
Ovaj praznik posvećen je pronalasku i uzdizanju Časnog krsta, pa se u crkvi ovaj praznik naziva i Vozdviženje. Za vernike je to dan molitve, smirenja i podsećanja na značaj Časnog krsta, ali je Krstovdan kroz vekove dobio posebno mesto i u narodnoj tradiciji.
Zašto se Krstovdan smatra velikim praznikom?
Praznik je povezan sa događajem iz 4. veka, kada je, prema crkvenom predanju, pronađen Časni krst na kome je stradao Isus Hrist. Prema predanju, carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst u Jerusalimu. Nakon toga je Časni krst podignut pred narodom, odnosno uzdignut, po čemu je praznik i dobio naziv Vozdviženje.
Zbog toga se Krstovdan ne doživljava samo kao uspomena na istorijski događaj, već i kao praznik koji vernicima govori o veri, istrajnosti i pobedi života nad stradanjem.
Na Krstovdan se obavezno posti
Za ovaj praznik vezuje se i stroži post. Čak i kada Krstovdan padne u dan kada se inače ne posti, vernici koji drže crkveni post tradicionalno ga poste. U narodu se zato često kaže da je Krstovdan dan za skromnu trpezu i uzdržavanje, a mnogi ga provode u molitvi i miru, bez velikih slavlja, muzike i svečane trpeze.
Postoji i poznata izreka: "Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti."
Jedan običaj posebno se poštuje
Na Krstovdan se u crkvu donosi bosiljak, biljka koja u hrišćanskoj tradiciji ima posebno mesto. U pojedinim krajevima Srbije bosiljak se osvećuje, a zatim čuva u domu. Zbog svog mirisa i simbolike, bosiljak se od davnina smatra posebnom biljkom, pa nije slučajno što se u narodnoj tradiciji često povezuje upravo sa crkvom, praznicima i molitvom.
Krstovdan u srpskom narodu
Krstovdan je nekada bio važan i kao svojevrsna vremenska granica. Dolaskom ovog praznika ljudi su se pripremali za hladniji deo godine, a u mnogim krajevima postojao je običaj da se tada završavaju određeni poslovi u domaćinstvu i pripremaju zalihe za zimu.
BONUS VIDEO