- Pre kneza Miloša u Srbiji se nije slavila Nova godina, već je važnijim smatran početak crkvene godine 1. septembra.
- Knez Mihailo i kasnije kralj Milan i kraljica Natalija uveli su novogodišnje balove i moderni duh proslave.
- U staroj Srbiji su postojali i zanimljivi običaji: "sahrana stare godine", devojčica u belom kao simbol nove i prase kao znak sreće.
Iako se danas doček Nove godine slavi s mnogo glamura i veselja, u staroj Srbiji to nije bio običaj. Pre vladavine kneza Miloša Obrenovića, Srbi nisu pridavali značaj ovom prazniku – smatrali su važnijim crkvenu Novu godinu, koja se obeležava 1. septembra. Tek s dolaskom modernizacije i uticaja sa Zapada, običaji su počeli da se menjaju. O slavlju Nove godine nekada u Srbiji i običajima koji su se poštovali pisala je Nevena Kovačević na svojoj Instagram stranici 'Putevima srpske istorije'.
Kako je sve počelo
Knez Miloš je prvi odlučio da uvede čestitanje Nove godine, po uzoru na zapadnoevropske dvorove. U to vreme, stanovništvu sa sela to je bilo čudno – nisu razumeli značaj praznika, dok su ga gradski slojevi brže prihvatili.
Njegov sin, knez Mihailo Obrenović, otišao je korak dalje – uveo je novogodišnje balove u Srbiju, po ugledu na Pariz. No, najveći sjaj i raskoš ovom slavlju dali su kralj Milan i kraljica Natalija krajem XIX veka.
Balovi i neobični običaji
Između 1880. i 1890. godine, novogodišnji balovi u Beogradu bili su pravi društveni događaji. Na njima se smenjivala srpska i strana muzika, izvodilo se i "kolo kraljice Natalije", a plesalo se uz oko dvadeset kompozicija po večeri. Tokom pauza muškarci su udvarali damama, pa su balovi često bili prilika da se pronađe životni saputnik.
Postojao je i neobičan običaj "sahrane stare godine" – ljudi su simbolično iznosili kovčeg, za kojim su išli maskirani učesnici koji su predstavljali nedaće iz protekle godine. Zatim bi se upalile svetiljke, čestitala Nova godina, a u salu bi ušla devojčica u belom sa cvećem, simbol nove godine i novog početka.
Prase koje bi protrčalo kroz prostoriju označavalo je sreću i blagostanje, dok su se služile krofne sa skrivenim dinarom – znak da će onaj ko ga pronađe imati srećnu godinu.
Zaključak
Od vremena kada je Nova godina bila nepoznat pojam, do raskošnih balova i simboličnih običaja – srpska tradicija dočeka ovog praznika prešla je dug put. Iako su se običaji menjali, suština je ostala ista: nada u bolju i srećniju godinu koja dolazi.
BONUS VIDEO: