Na treći dan Božića, 9. januara, pravoslavni vernici obeležavaju Svetog Stefana, poznatog kao Stevanjdan. Ovaj praznik je posvećen Svetom arhiđakonu Stefanu, prvom mučeniku za hrišćansku veru.
Mnogi običaji i verovanja vezani su za ovaj dan, a posebno se ističe iznošenje božićne slame iz doma.
Tradicionalno, božićna slama se unosi u kuću na Badnje veče kao simbol mesta gde je rođen Isus Hrist. Na Stevanjdan, slama se ritualno iznosi iz doma. Prema verovanju, slamu ne treba bacati, već je pažljivo ukloniti i postaviti na određena mesta kako bi se obezbedila plodnost i napredak.
Slama se obavezno nosi u voćnjak. U šumadijskim selima postoji običaj poznat kao "polaženje šljiva". Domaćin sa sekirom krene u voćnjak i napravi se kao da će iseći ona stabla koja nisu rodila. Nikad ne ide sam, pa ga pratilac odvrati i kaže kako će voćka sigurno roditi ove godine. Zato joj se u granje stavlja malo božićne slame i narod veruje da će tada voćka početi da rađa.
Slama se odnosi u pčelinjak kako bi pčele davale više meda, a postavljanje slame u štalu simbolizuje želju za boljim zdravljem i plodnošću stoke.
U nekim krajevima, posebno u Vojvodini, običaj je da žene iznose slamu. Metla kojom je slama pometena ne koristi se tokom godine, već se čuva radi zdravlja porodice.
Svečano raspoloženje i mirenje nastavlja se i na Stevanjdan. U narodu se prenosi i šala kako je ovo "slava za škrtice", jer gosti dolaze "siti i napiti" od božićnog slavlja.
Sveti Stefan je izuzetno poštovan u srpskom narodu, a naziva se prvomučenikom, jer je stradao iste godine kad se Hrist vazneo na nebo, kao prvi hrišćanin koji je mučen zbog njega. Pročitajte i zašto na Božić ne sme da se posti., a u galeriji pogledate prelepe čestitke za Božić i pošaljite neku svojim prijateljima.
BONUS VIDEO: