Pesma Bogorodici je najvažnija na letnji Aranđelovdan: Evo kakva se tajna krije iza ovog velikog praznika
Praznik Svetog arhangela Gavrila podseća na verovanje da svako dobro delo donosi mir u dom, a valja se očitati i molitvu Bogorodici koja živi u verskom pamćenju vekovima.- Na letnji Aranđelovdan se odlažu teški poslovi u polju kako bi se izbegle letnje oluje i grad.
- Arhangel Gavrilo se poštuje kao zaštitnik porodice, pa mu se mnogi mole za decu i zdravlje.
- Veruje se da je letnji Aranđelovdan dobar trenutak da se izmire oni koji su imali neke nesuglasice.
Sabor Svetog arhangela Gavrila obeležava se 26. jula i narod poštuje običaj da se, usred najtežih letnjih radova, na kratko zastane.
U hrišćanskoj tradiciji, Arhangel Gavrilo zapamćen je kao nebeski glasnik koji je donosio najvažnije i najradosnije vesti, od najave rođenja Bogorodice do samog Vaskrsenja. Zbog toga se veruje da je letnji Aranđelovdan pravi trenutak da započnete nove korake u životu ili pružite ruku pomirenja. Posebno mu se s nadom obraćaju žene koje se mole za potomstvo i zdravlje u porodici.
Prema zvaničnim podacima iz kalendara i letopisa SPC, letnji sabor je ustanovljen na Svetoj Gori u 9. veku, u znak sećanja na javljanje arhangela Gavrila u jednoj karejskoj keliji, gde je prstom na kamenu ispisao pesmu Bogorodici„Dostojno jest”.
Arhangel Gavrilo se u teološkim izvorima definiše kao jedan od sedam velikih anđela serafima koji stoje pred prestolom Božijim. Njegovo ime na hebrejskom znači „Sila Božija” ili „Junak Božiji”. Označen je kao vesnik ključnih događaja u hrišćanstvu – od najave rođenja Jovana Krstitelja i Bogorodice, preko Blagovesti, do vesti o Hristovom vaskrsenju.
U etnološkim zapisima, ovaj dan se u mnogim krajevima poštuje kao „volujski svetac” ili dan kada se daje odmor stoci i zemlji, prvenstveno zato što se poklapa sa početkom Gorešnjaka (najtoplijih dana u godini kada su suša i grad pretnja za useve).
Za ovaj dan se vezuju i narodna verovanja o zaštiti od nevremena. Smatralo se da ovaj arhangel upravlja olujnim oblacima, pa se u polju i oko kuće izbegavao težak fizički rad. U selima se na ovaj dan nije radilo ni sa stokom, volovi se nisu uprezali niti su se životinje izvodile na otvorene pašnjake, već su ostajale u štali kako bi se zaštitile od eventualnog grada i groma.
Dok u manastirima poput Mileševe čuveni Beli anđeo podseća na nadu i mir, u domovima se ovaj dan provodi skromno. Veruje se da svako dobro delo učinjeno na letnji Aranđelovdan - bilo da pomognete komšiji, učinite nekome uslugu ili uputite lepu reč - ima posebnu vrednost jer podseća na ulogu samog arhangela: širenje mira i dobrih vesti među ljudima.
Centralna poruka ovog praznika povezana je sa Bogorodicom i jednom čudesnom pesmom.
Prema predanju koje vekovima živi na Svetoj Gori, u devetom veku u jednoj isposnici blizu Kariesa, stari monah i njegov učenik su molitveno bdeli, kad im je u goste došao nepoznati monah. On je pred ikonom Bogorodice otpevao novu, veličanstvenu pesmu u slavu Majke Božje - onu koja danas počinje rečima: „Dostojno je vaistinu da blaženom tebe zovem...”
Mladi monah je bio toliko opčinjen tim stihovima da je zamolio gosta da ih nekako zabeleži. Pošto u keliji nije bilo papira, nepoznati monah je uzeo ploču od tvrdog kamena i prstom urezao reči molitve, dok se kamen pod njegovim prstom topio poput običnog voska. Kada su posao završili, gost se predstavio kao arhangel Gavrilo i odmah nestao.
Pesma je postala jedna od najvažnijih i najdubljih molitvi upućenih Majci Božjoj u pravoslavnom hrišćanstvu.
„Dostojno je vaistinu da te blaženom zovemo, Bogorodicu, preblagoslovenu i preneporočnu, i Majku Boga našega. Časniju od Heruvima i neuporedivo slavniju od Serafima, koja si Boga Reč rodila u čistoti, istinsku Bogorodicu, tebe veličamo!”
U tu čast, vernici slave Sabor Svetog Arhanđela, takozvani letnji Aranđelovdan.
BONUS VIDEO: