Sveta Petka Trnova slavi se 8. avgusta i važi za zaštitnicu žena, bolesnih i siromašnih. Na ovaj dan se ne rade teški poslovi, a veruje se da svetiteljka donosi blagostanje domu koji je poštuje.
Ko je bila Sveta Petka Trnova
Iako mnogi ovaj praznik vezuju za našu poznatu Svetu Petku - Paraskevu Balkansku, 8. avgusta obeležava se Sveta Petka Trnova, poznata i kao Paraskeva Rimska, mučenica iz 2. veka koja je život posvetila veri, siromašnima i bolesnima. Rođena u Rimu u hrišćanskoj porodici, još kao mlada izgubila je roditelje i sav imetak podelila sirotinji. Odbila je da se odrekne vere u Hrista i zbog toga je trpela strašne muke, ali nikada nije poklekla.
Zbog svoje postojanosti, ova svetiteljka se i danas slavi kao simbol ženske snage, žrtve i dobrote.
Narodna verovanja i običaji
U našoj tradiciji, Sveta Petka Trnova je posebno važna ženama. Veruje se da ona "čuva kuću i zdravlje", a praznik je poznat po strogom pravilu - ništa se ne sme raditi rukama. Ne mesi se hleb, ne pere se veš, ne plete, ne nosi voda, a naročito se ne sme iznositi pepeo iz kuće, jer se verovalo da to može doneti "trnjenje ruku i nogu", pa i bolest.
Starije žene su govorile: "Ko danas posluša Svetu Petku, cele godine će je služiti zdravlje."
Zato su domaćice na ovaj dan palile sveću svetiteljki, čistile kuću unapred i spremale sve ranije, kako bi 8. avgusta bio miran, tih i posvećen molitvi i odmoru.
Cveće, nova haljina i želja za mirom
U nekim krajevima Srbije i danas se zadržao običaj da se devojčicama na ovaj dan oblači nova haljina, kako bi ih tokom cele godine pratila sreća, vedrina i blagostanje. U kuću se unosi sveže cveće, a žene beru lekovite biljke - neven, kantarion, bosiljak, uz verovanje da tog dana imaju posebnu moć.
Mlade žene pale sveću i u tišini izgovaraju želje. Ovaj praznik je, iako skroman, zapravo jedan od najlepših dana za tišinu i ličnu molitvu.
Kako danas slavimo Svetu Petku Trnovu?
Iako moderni život donosi brzinu i obaveze koje se ne mogu uvek izbeći, mnoge žene i danas odvajaju vreme da barem na trenutak stanu, zapale sveću ili podele tihu molitvu sa svetiteljkom.
U mnogim mestima u Srbiji, Sveta Petka Trnova je i dalje seoska slava, a liturgije i litije se organizuju u hramovima posvećenim svetiteljki. Njene mošti se nalaze u manastiru u Rumuniji, ali se njena snaga oseća širom Balkana.
Molitva
Za praznik Svete Petke Trnove poštuju se razni običaji i verovanja, a prema verovanju treba izgovoriti i molitvu koja je upućena svetiteljki:
"Sveta Petko, Božja svetiteljko, moli Boga za nas. Udostojila si se gledanja lica Božja kao čedo našeg naroda, slavna Petko svetiteljko, pa imamo slobodu tebi govoriti, srodnici našoj, i tebe moliti za spasenje duša naših."
Ovo je kratka molitva, ali postoji za nju i nastavak, kao i druge molitve koje se upućuju Sveti Petki Trnovoj.
Praznik koji nežno podseća na pravu snagu
U vremenu kad se očekuje da žena sve može i sve stigne, Sveta Petka Trnova podseća da ne mora baš svaki dan da se bude jaka. Nekad je dovoljno da samo budete prisutne, tihe i verne sebi. Praznik koji je posvećen ženama, ali ne zbog glamura, već zbog njihove sposobnosti da vole, trpe i izdrže, baš kao svetiteljka kojoj se molimo.
BONUS VIDEO: