Jul je jedan od najtoplijih meseca u godini, a to prema narodnom verovanju, osobama rođenim u ovom mesecu daje posebne sklonosti.

Jul se kod Srba, kao i kod nekih slovenskih naroda naziva još i ilinski mesec, gorešnjak, žarki, srpanj i žetvar, kao i u starosrpskom.

Osobe rođene u ovom mesecu su veoma razumne i borci za pravdu zbog čega ih ljudi izuzetno vole i poštuju. Skloni su da pomažu drugima. Brzo se naljute, ali ih ljutnja brzo i prođe.

Kao i samo leto, koje svi vole i u njemu uživaju, i julska deca su voljena i prati ih sreća na ljubavnom planu. Najviše sreće imaće u julu i avgustu, ali postoje narodna verovanja da treba naročito da se čuvaju groma. Što se zdravlja tiče, skloni su bolestima grudi i zuba.

Ovo je mesec u kome se sabira glavno, hlebno zrno, po čemu je jul nazvan žitnim mesecom.

Po narodnom predanju sveti Petar je, žanjući i noću pšenicu, palio lile da bi bolje video, pa se u spomen toga do danas očuvalo paljenje lila uoči Petrovdana i Ivanjdana. Zapravo je najveći deo svetkovina u ovom mesecu posvećen najvažnijim poljoprivrednim radovima, pre svih, žetvi. Jul je mesec najvećih pripeka i nesnosnih žega.

U ovom mesecu su i dvoje od petoro ognjevitih svetaca, kako ih naš narod naziva, i to sveti Prokopije i Ognjena Marija.

Po vatrama koje su nekada paljene po brdima, dajući u noći divan odsjaj, ivanjdanske vatre su nazivane ivanjski kresovi.

STARI OBIČAJI KOJI PRIVLAČE NOVAC U KUĆU: koje novčanice treba da čuvate, a koje što pre da potrošite ili poklonite

Zbog tih vatri je sam Sveti Jovan, kum Božiji, nazvan Jovanom Svitnjakom jer je praznik rođenja. Toliko je smatran velikim praznikom da po narodnom predanju i samo sunce na nebu tri puta zastane i zaigra ovog dana u znak poštovanja.

Ovi kresovi, kao i oni petrovdanski, u narodu su poznati i kao kresovi vinski jer se tada iz predostrožnosti da na letnjoj jari ne sagori rod nije ulazilo u vinograde.

Naime, svaka vrsta otvaranja zemlje izlagala je jarkom suncu i ono malo vlage što je u njoj sačuvano, a ta isparenja su izazivala plamenjaču.

Izvor: Stil/Opanak