U Srbiji se na dan 24. maja 2019. godine obeležava Dan svetih Ćirila i Metodija i Dan slovenske pismenosti i kulture.

U sećanje na misionare i kulturne i političke diplomate, tvorce prvog slovenskog alfabeta, održavaju se službe u crkvama širom pravoslavlja ali i kulturne manifestacije u zemljama kojima su braća iz Soluna donela hrišćanstvo i pismenost.

Za ovaj crkveni praznik ne vezuju se neki posebni narodni običaji, ali je on od neprocenjivog kulturnog i civilizacijskog značaja za Srbe i Slovene uopšte.

Dan Ćirila i Metodija, odnosno samo Ćirilovo ime neposredno se povezuje za ćirilicu. Ali, nasuprot široko uvreženom mišljenju, ovaj vizantijski miisionar nije osmislio ćirilicu, već njenu slovensku prethodnicu – glagoljicu.

Dan Ćirila i Metodija postaje i državni praznik - Dan slovenske pismenosti i kulture, koju su utemeljili slovenski prosvetitelji Ćirilo i Metodije.

Inače, ovaj dan je upisan u kalendaru Srpske pravoslavne crkve crvenim slovom, a to uvek znači da je u pitanju dan povećen velikom svetitelju.

Na crveno slovo pravoslavni hrišćani praznuju, odnosno, ne rade.

Toga dana hrišćani odlaze u crkvu na sveta bogosluženja, vode se ozbiljni i pobožni razgovori u vezi sa praznikom i ne obavljaju se uobičajeni poslovi u njivi, radionici ili na nekom drugom radnom mestu.

U kući se obavljaju samo nužni poslovi pripremanje hrane i slično.

Ako su zaposleni, podrazumeva se da hrišćani rade na poslu, ali po dolasku kući, treba da praznuju, znači da izostave neke svoje poslove koje obavljaju kod kuće.