Na dan 28. avgusta Srpska pravoslavna crkva i vernici slave praznik Uspenje Presvete Bogorodice. Velika Gospojina, kako se još naziva ovaj praznik je crveno slovo a tog dana posebno žene idu na pričest jer se ovaj dan smatra praznikom žena i majki

Prema predanju, na dan Uspenja Presvete Bogorodice, svi apostoli  osim Tome sabrani su oko njene samrtničke postelje, a sam Hristos je sišao sa mnoštvom anđela. 

Njemu se Bogorodica obratila molitvom zahvalnosti i zamolila blagoslov za sve one koji budu poštovali njenu uspomenu. 

Bogorodičini veliki praznici su Mala Gospojina (rođenje), Vavedenje, Blagovesti, Sretenje i Uspenije (Velika Gospojina). Četiri praznika vezuju se za njen život: Sabor Presvete Bogorodice, Pokrov Presvete Bogorodice, Polaganje pojasa i Polaganje rize. 

Između Male i Velike Gospojine su Međudnevice. 

Uz strog post, u ovo vreme se obavljaju obredi koji izražavaju zahvalnost bogorodici, upućuju molitve za rađanje dece kao i molitve za rodnu zemlju i plodnu setvu. Ikona Bogorodice nalazi se u svakoj kući pravoslavnih vernika, a molitva njoj se izgovara u sva tri bogoslužbena kruga.

  • Blaga Majko blagoga Cara, prečista i blagoslovena Bogorodice Marije,
  • milost Sina Tvog i Boga našeg izlij na moju strasnu dušu,
  • i Tvojim molitvama uputi me na dobra dela,
  • da bih ostalo vreme života svog proveo bez poroka
  • i Tobom raj našao, Bogorodice Djevo, jedina čista i blagoslovena.

Presveta Bogorodica je i zaštitnica bolesnih, pa vernici odlaze na izvore lekovite vode da se umiju i odlaze u njene manastire da se zamole za pomoć.