Nema više neprijatnog savijanja prilikom plevljenja korova, nema više ni bola u kičmi od dugotrajnog nepravilnog položaja – uzdignute leje sade se, neguju i iz njih se beru plodovi uspravnih leđa. I još jedna prednost: povrće bolje uspeva u njima zbog dodatne topline zemlje i optimalne prihrane hranljivim materijama. Ali uzdignute leje ne služe samo za uzgajanje povrća. Izgledaju atraktivno i kada su zasađene ukrasnim biljkama. Tako će, na primer, leja neobičnog oblika obložena kamenom razbiti monotoniju jedne ukrasne bašte ako u nju još posadite neku šarenu perenu.

Okvir uzdignute leje može da bude od različitih materijala: od kamena, metala, lima, cigle, drveta. Bitna je stabilnost okvira. Osigurajte bočne strane kočevima. Kako bi što manje vode oticalo i isparavalo, uzdignute leje oivičene drvetom sa unutrašnje strane trebalo bi da obložite folijom ili najlonom. Dno leje ostaje slobodno, s tim što i njega treba zaštititi od miševa i drugih štetočina. Optimalna visina uzdignute leje je 80 – 120 cm.
Visokom prinosu u uzdignutim lejama doprinose donji slojevi koji se sastoje od baštenskog "otpada": granja, opalog lišća i sl. Biljni ostaci imaju više pozitivnih osobina: razlažući se, oslobađaju toplotu i povećavaju temperaturu zemlje za oko 5 – 8° C.

Biljke brže rastu i sezona uzgajanja duže traje. Ovaj efekat je naročito vidljiv godinu do dve nakon podizanja leje. Osim toga, razloženi delovi biljaka pretvaraju se u hranljive materije, tako da dodatna prihrana nije potrebna.

Ali oprezno! Prve godine po obrazovanju uzdignute leje snabdevanje hranljivim materijama je tako dobro, da u nju treba da posadite samo biljke koje zahtevaju dosta prihrane, za čiju je lisnu masu i plodove potrebna dodatna količina nitrata.Tako se u u ovakvu leju mogu posaditi luk, plavi patlidžan, paradajz, krastavci kupus. Treće godine u leju možete da posadite i začinsko bilje i razne vrste salata. U osnovi u uzdignutoj leji uspevaju skoro sve vrste povrća, zbog ograničenog prostora trebalo bi da se odreknete bundeva, tikvica i sličnog kabastog povrća. Bogat prinos daju mešane kulture, na primer krastavac sa mirođijom, šargarepa sa crnim lukom ili boranija s čubrom. Dragoljub daje uzdignutoj leji poseban kolorit i ukrašava ivice leje svojim visećim izdancima. Osim toga, dragoljub štiti povrće od štetočina kao što su lisne vaši.

Najbolji period za formiranje uzdignute leje jesu proleće i jesen, kada se oreže drveće i žbunje u bašti. Na predviđeno mesto prvo nanesite sloj zemlje visine oko 25 cm, zatim dobro prekopajte. Zemlja treba da je rastresita, da se voda ne bi zadržavala i stvarala se suvišna vlaga. Leju popunjavajte sloj po sloj, s tim što materijal koji koristite treba da bude ka gornjem sloju sve finiji. Svaki sloj je visine 25 – 30 cm. Osnova leje treba da se sastoji od krupnih komadića grana. Zatim sledi sloj isitnjenih grana i ostataka perena, lišće i pokošena trava.

Preko ovog sloja postavlja se poluzreo kompost. Na kraju se stavlja sloj humusa ili preostale zemlje od formiranja leje. Leju napunite zemljom do vrha. Kada ostaci biljaka koje predstavljaju jedan sloj u leji počnu da trule, zemlja će se sleći. Uzdignutu leju svake godine treba da dopunite mešavinom komposta i zemlje. Nakon pet do šest godina ostaci biljaka će se potpuno raspasti i sjediniti sa zemljom.

Staru, istrošenu zemlju možete da rasporedite po ostalim lejama u bašti. Nega: tokom leta leju redovno zalivajte. Zbog rastresitih slojeva u leji voda brže isparava nego u normalnoj leji i potreba biljaka za vodom u njoj je mnogo veća nego u običnom povrtnjaku. Savet: leja bi trebalo da bude u blizini česme ili podesiti tako da crevo za zalivanje može lako da dopre do nje. Tada vam zalivanje neće predstavljati nikakav problem.