Prekomerna upotreba antibiotika i, posledično, otpornost na ovu vrstu lekova biće prvi uzrok smrti u svetu 2050. godine, što će dovesti do pada globalnog bruto društvenog proizvoda za 2,0 do 3,5 odsto, pokazalo je jedno istraživanje međunarodnih stručnjaka, a prenosi Tanjug 16. decembra 2014. godine.

Osam pitanja o antibioticima

Grupa naučnika, koju je angažovala britanska vlada, tvrdi da će rezistentnost na antibotike 2050. godine prevazići maligna oboljenja, kao sadašnji glavni uzrok smrti u svetu, prenosi francuski list Eko. 

Da li pravilno upotrebljavate antibiotike: 3 problema zbog kojih gubimo rat protiv bakterija

Kako se navodi, usled otpornosti na antibiotike godišnje će na globalnom nivou od 2050. godine stradati oko 10 miliona ljudi, najviše u Aziji 4,7 miliona i u Africi 4,1 milion. Za Evropu autori studije očekuju da otpornost na ove lekove bude uzrok smrti u oko 390 hiljada slučajeva, u SAD 317 hiljada. 

Kancer, kao drugi uzrok smrti, od 2050. godišnje će odnositi oko 8,2 miliona ljudi, šećerna bolest 1,5 miliona, dijareja 1,4 miliona i nesreće na putevima 1,2 miliona, predviđaju stručnjaci. 

U studiji se dalje precizira da će u narednih 35 godina, usled otpornosti na antibiotike, u svetu prerano umreti oko 300 miliona ljudi, dok danas zbog istog uzročnika godišnje život izgubi oko 700 hiljada ljudi, od kojih 50 hiljada u Evropi i SAD-u. 

Studija dalje otkriva da je svetska potrošnja antibiotika porasla 40 odsto u periodu između 2000. i 2010. godine. 

Među bakterijama koje pokazuju rezistenciju na antibiotike, prema autorima ovog istrazivanja, figurišu plućna klepsijela, ešerihija koli i stafilokoka, a sve veću otpornost na lekove pokazuju i uzročnici HIV-a, tuberkuloze i malarije.