- Povišen krvni pritisak često nema simptome, pa mnogi ne znaju da su izloženi riziku od srčanog i moždanog udara.
- Stručnjaci upozoravaju da dugotrajno visok pritisak oštećuje krvne sudove i odgovoran je za više od polovine moždanih udara u svetu.
Mnogi ljudi izloženi su povećanom riziku od moždanog udara, a da toga nisu svesni, jer ne proveravaju ključni zdravstveni pokazatelj - krvni pritisak. Ovo stanje, koje se najčešće razvija bez ikakvih simptoma, direktno je odgovorno za veliki broj srčanih i moždanih udara, piše Express.co.uk.
Opasnost koja se ne vidi
Problem je u tome što se ljudi sa povišenim krvnim pritiskom najčešće osećaju potpuno zdravo, dok su zapravo izloženi opasnosti od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
Podaci Svetske organizacije za moždani udar pokazuju da je visok krvni pritisak povezan sa više od polovine svih moždanih udara u svetu. Dugotrajno povišene vrednosti mogu da oštete krvne sudove, što dovodi do njihovog sužavanja, začepljenja ili čak pucanja.
Šta kaže stručnjak?
Doktor Frančesko Lo Monako, kardiolog i osnivač klinike National Longevity Clinic, objašnjava da upravo odsustvo simptoma predstavlja najveću pretnju.
Krvni pritisak je sila kojom krv pritiska zidove arterija, a ako je ta sila previsoka, dodatno opterećuje krvne sudove, srce i druge vitalne organe.
"Visok krvni pritisak jedan je od najvažnijih faktora rizika koje možemo da prepoznamo i lečimo kako bismo smanjili verovatnoću moždanog udara. Problem je u tome što mnogi pretpostavljaju da su zdravi jer se dobro osećaju", ističe doktor Lo Monako.
On dalje objašnjava da ne možete da se oslonite na sopstveni osećaj kako biste procenili da li vam je krvni pritisak povišen.
"Neko može da bude aktivan, izgleda zdravo i nema nikakve simptome, a da ipak ima vrednosti koje zahtevaju lekarsku pažnju. Zato je merenje krvnog pritiska jednostavan, ali ključan korak u zaštiti dugoročnog zdravlja“, kaže on.
Kako smanjiti rizik?
Najbolji način za smanjenje rizika jeste redovno merenje krvnog pritiska. Vrednosti od 140/90 mmHg ili više, izmerene u lekarskoj ordinaciji, odnosno 135/85 mmHg ili više kod kuće, po pravilu se smatraju povišenim.
Važno je napomenuti da jedno merenje nije dovoljno za postavljanje dijagnoze, pa su često potrebne ponovljene kontrole ili kontinuirano praćenje krvnog pritiska kod kuće.
Uz redovne provere, lekari savetuju uravnoteženu ishranu sa ograničenim unosom soli, redovnu fizičku aktivnost, izbegavanje pušenja i umerenu konzumaciju alkohola. Sve su to faktori koji pomažu u održavanju zdravog krvnog pritiska.
"Najefikasniji pristup nije traženje jedne čudotvorne namirnice ili dodatka ishrani. Ključ je u razumevanju sopstvenog rizika, proveri krvnog pritiska i holesterola, kao i pravovremenom rešavanju problema", kaže doktor Lo Monako.
On na kraju savetuje:
"Ako otkrijete da vam je krvni pritisak povišen, nemojte da paničite, ali nemojte ni da ignorišete stanje. Razgovarajte sa lekarom o tome šta vaši rezultati znače i da li su potrebne promene životnih navika, lekovi ili kombinacija oba pristupa".
Izvor: N1/Lepa i srećna
BONUS VIDEO: