Žene posle 50. ovo treba da rade svaki dan: Čuvena neurološkinja otkrila koja navika je ključna za mozak

Poznata neurološkinja otkriva jednu naviku koju smatra ključno za očuvanje zdravlja mozga kod žena posle 50. godine života. Dodajte Lepa & Srećna u vaš Google izbor
Fizička aktivnost važna za zdravlje mozga posle 50. godine Foto: Youtube/Screenshot/KatieCouric
  • Tokom menopauze pad estrogena može da izazove zaboravnost, slabiju koncentraciju i osećaj 'magle u glavi'.
  • Neurološkinja Ronda Voskul ističe da redovno kretanje pomaže mozgu, pamćenju i boljem snu.

Zaboravnost, slabija koncentracija i osećaj "magle u glavi" tegobe su sa kojima se mnoge žene suočavaju tokom menopauze. Iako su valunzi i promene raspoloženja najčešće u prvom planu, hormonske promene mogu da se odraze i na pamćenje i sposobnost usredsređivanja.

Neurolog Ronda Voskul sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu (UCLA) ističe važnost brige o zdravlju mozga tokom menopauze i ukazuje na svakodnevnu naviku koja može da bude posebno korisna.

Menopauza donosi brojne promene, a pad nivoa estrogena može da se odrazi i na rad nervnog sistema. Pojedine žene zato primećuju da teže pamte nove informacije, sporije pronalaze odgovarajuće reči ili se teže koncentrišu.

Šta se dešava sa mozgom tokom menopauze?

Neurološkinja Ronda Voskul proučava povezanost ženskih hormona i zdravlja nervnog sistema. Estrogen učestvuje u brojnim procesima u mozgu, od funkcionisanja nervnih ćelija do mehanizama važnih za učenje i pamćenje.

Tokom menopauze, promene nivoa ovog hormona mogu da doprinesu pojavi takozvane moždane magle – osećaja mentalnog umora, zaboravnosti i otežane koncentracije. Na ove tegobe mogu da utiču i problemi sa spavanjem i promene raspoloženja. Kod mnogih žena one se vremenom ublažavaju.

U galeriji ispod pogledajte i najbolje nijanse plave boje kose za žene starije od 50 godina:

Redovno kretanje pomaže očuvanju mozga i pamćenja

Redovna fizička aktivnost važna je za očuvanje zdravlja mozga, posebno u srednjem i starijem životnom dobu. Kretanje doprinosi boljoj cirkulaciji, regulaciji krvnog pritiska i šećera u krvi, kao i kvalitetnijem snu – faktorima značajnim za pamćenje i koncentraciju.

Za početak nisu potrebni naporni treninzi. Brža šetnja, vožnja bicikla, plivanje ili vežbe prilagođene sopstvenim mogućnostima mogu da budu dobar način da se više kretanja uvede u svakodnevicu.

Prema opštim zdravstvenim preporukama, odraslima se savetuje najmanje 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno.

Zašto je važna briga o mozgu posle 50. godine?

Sa godinama raste rizik od visokog krvnog pritiska, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, koje mogu da se odraze i na zdravlje mozga.

Kod mnogih žena ovaj životni period poklapa se sa menopauzom, tokom koje hormonske promene mogu da utiču na san, raspoloženje i koncentraciju.

Zato redovno kretanje, kvalitetan san i uravnotežena ishrana zaslužuju posebno mesto u svakodnevici. Ove navike doprinose očuvanju opšteg zdravlja, a time i zdravlja mozga.

Izvor: Žena/Lepa i srećna

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Doktorka Jelica Bjekić Macut: Fizička aktivnost i ishrana najbolja terapija za holesterol uz lekove Izvor: Kurir televizija