Ulcerozni kolitis je doživotna bolest: Kada je potrebna operacija slepog creva?

Krvave dijareje, visoka temperatura i rizik od karcinoma debelog creva... teške posledice ulceroznog kolitisa.
Foto: Shutterstock

Šta je ulcerozni kolitis?

Ulcerozni kolitis je inflamatorna bolest koja najčešće počinje u rektumu, a zatim se progresivno širi na deo ili čitavo debelo crevo (kolon). Reč je o doživotnom oboljenju.

Ulcerozni kolitis može da započne oštećenjem sluzokože creva. Unutrašnjost creva, zajedno sa svarenom hranom, sadrži milijarde bakterija. U normalnim uslovima, sluzokoža creva sprečava ove bakterije da izazovu infekciju zida creva.

Dokle god su bakterije izolovane, one ostaju "nevidljive" za imunske ćelije i ne izazivaju imunološku reakciju. Međutim, kada dođe do oštećenja sluzokože, čak i bakterije koje su inače bezopasne mogu da aktiviraju imunski sistem.

Ulcerozni kolitis je autoimuno oboljenje, što znači da imunski sistem, koji bi trebalo da napada strane patogene, greškom napada sopstvena tkiva.

Kod ulceroznog kolitisa, bakterije iz creva provociraju imunski sistem da napadne zid debelog creva, što dovodi do oštećenja crevne sluzokože.

Postoje dokazi da nenormalno veliki ili mali broj određenih bakterijskih vrsta koje inače naseljavaju ljudska creva može da učini creva podložnijim razvoju ulceroznog kolitisa.

Jednom kada započne inflamacija, ona može da se nastavi čak i kada imunski sistem više nije direktno izložen bakterijama iz creva.

Ulcerozni kolitis zahvata unutrašnji sloj rektuma i kolona, što dovodi do:

  • oštećenja sluzokože u vidu ulceracija (čireva)
  • krvarenja
  • sekrecije mutnog mukusa ili gnoja.

Ponekad inflamacija može da zahvati i druge organe i sisteme: oči, kožu, jetru, kičmu i zglobove.

Ova bolest nije zarazna - ne prenosi se kontaktom sa drugom osobom.

Ulcerozni kolitis najčešće počinje da izaziva simptome između 15. i 40. godine života.

Značajno povećava rizik od razvoja karcinoma debelog creva.

Foto: Shutterstock

Simptomi

Simptomi ulceroznog kolitisa su varijabilni. Kod nekih osoba javljaju se povremeni „napadi“ simptoma na svakih nekoliko meseci, dok drugi imaju stalne tegobe. Srećom, kod nekih se simptomi javljaju retko.

Tipični simptomi uključuju:

  • grčevite bolove u stomaku, naročito u donjem delu abdomena
  • krvavu dijareju, često sa prisustvom gnoja ili mukusa
  • urgentnu potrebu za defekacijom, bez prethodnog upozorenja
  • potrebu da se osoba budi noću radi pražnjenja creva.

Dodatni simptomi mogu uključivati:

  • povišenu telesnu temperaturu
  • umor
  • smanjen apetit
  • gubitak telesne mase
  • gubitak tečnosti, što može dovesti do dehidratacije.

Dijagnoza

Za potvrdu dijagnoze ulceroznog kolitisa, najčešće se primenjuju fleksibilna sigmoidoskopija ili kolonoskopija. Obe metode koriste kameru i svetlo za vizualizaciju unutrašnjosti debelog creva.

Tokom ovih procedura može se uzeti biopsija - mali uzorci tkiva sa sluzokože creva koji se analiziraju na prisustvo inflamacije.

Mnoge privremene infekcije mogu izazvati slične simptome, pa će lekar verovatno tražiti analizu stolice radi isključivanja bakterijskih ili parazitskih infekcija.

Takođe se rade laboratorijske analize krvi radi otkrivanja anemije (smanjen broj eritrocita) ili niskog nivoa gvožđa, što je često kod ulceroznog kolitisa. Dodatne analize mogu pomoći u isključivanju drugih uzroka inflamacije creva.

Krvne analize se koriste i za procenu nivoa inflamacije i za proveru funkcije jetre, jer kod nekih pacijenata dolazi do inflamacije žučnih vodova.

Očekivano trajanje

Ulcerozni kolitis je doživotno oboljenje, osim ako se ne izvrši hirurško uklanjanje debelog creva. Većina pacijenata ne zahteva operaciju, jer se simptomi mogu kontrolisati lekovima ili se javljaju povremeno.
Inflamacija nije uvek aktivna - mogu postojati dugi periodi bez simptoma.

Tokom pogoršanja, simptomi mogu trajati nedeljama ili mesecima, a između tih epizoda mogu proći meseci ili godine bez tegoba.

Foto: Shutterstock

Neki pacijenti primećuju da određene namirnice pogoršavaju simptome. Pravilnim upravljanjem ishranom, moguće je produžiti periode bez simptoma.

Prevencija

Ne postoji poznat način da se ulcerozni kolitis spreči.

Međutim, neki pacijenti uspevaju da smanje učestalost simptoma izbegavanjem hrane koja izaziva pogoršanje - najčešće su to začinjena jela i mlečni proizvodi.

Foto: Shutterstock

Ukoliko imate ulcerozni kolitis, možete ublažiti njegov uticaj tako što ćete se hraniti uravnoteženo i nutritivno bogato, naročito kada nemate simptome poput gubitka apetita ili mučnine. Time se smanjuje rizik od komplikacija kao što su gubitak telesne mase i anemija.

Ulcerozni kolitis povećava rizik od karcinoma debelog creva, naročito kod osoba sa opsežnom inflamacijom celog kolona. Neophodno je redovno kontrolisati kolon na rane znakove maligniteta - konsultujte lekara o učestalosti kolonoskopije.

Loša ishrana ili dejstvo lekova za kolitis mogu dovesti do osteoporoze - bolesti koja slabi kosti i povećava rizik od preloma. Osteoporoza se može sprečiti lekovima, fizičkom aktivnošću, unosom kalcijuma i vitamina D. Razgovarajte sa lekarom o prevenciji osteoporoze.

Lečenje

Lekovi

Lekovi su veoma efikasni u ublažavanju simptoma ulceroznog kolitisa. Većina deluje tako što smanjuje inflamaciju u crevima.

Prva linija terapije su aminosalicilati - antiinflamatorni lekovi hemijski srodni aspirinu. Deluju na inflamaciju u crevima i zglobovima. Primenjuju se:

  • oralno (tablete)
  • rektalno (supozitorije)
  • kao klizme (tečnost koja se unosi u rektum).

Aminosalicilati kod većine pacijenata dovode do poboljšanja, ali je potrebno 3 do 6 nedelja da simptomi potpuno nestanu.

Kod težih oblika bolesti ili kada aminosalicilati nisu dovoljni, primenjuju se jači antiinflamatorni lekovi, najčešće kortikosteroidi poput prednizona ili steroidne pene.

Ako ni oni nisu efikasni, preporučuju se imunosupresivni lekovi, među kojima su: azatioprin, ciklosporin, anti-TNF lekovi (npr. infliksimab), vedolizumab, ustekinumab, tofacitinib, upadacitinib i ozanimod.

Lekari su uvek oprezni zbog neželjenih efekata ovih lekova, naročito zbog povećanog rizika od infekcija. Cilj je da se doza smanji i da se lekovi postepeno ukinu kada se bolest stavi pod kontrolu.

Mogu se propisati i lekovi za smanjenje bolnih spazama kolona.

U slučajevima kada su simptomi izraženi, ili kada dijareja dovede do dehidratacije, može biti neophodna hospitalizacija radi primene:

  • intravenoznih tečnosti
  • kortikosteroida
  • antibiotika
  • a ponekad i parenteralne ishrane, dok se debelo crevo ne oporavi.

Hirurško lečenje

Hirurgija se razmatra kod pacijenata koji imaju:

  • teške simptome koje nije moguće kontrolisati medikamentozno
  • neprihvatljive neželjene efekte lekova
  • visok rizik od karcinoma kolona, usled opsežne inflamacije celog kolona.

Nakon određenih hirurških zahvata, pražnjenje creva mora da se obavlja putem otvora na trbušnom zidu, koji se naziva stoma. Stoma preuzima funkciju rektuma i može biti povezana sa drenirajućom kesom. U zavisnosti od slučaja, stoma može biti privremena ili trajna.

Foto: Shutterstock

Savremene hirurške tehnike omogućavaju da se kod mnogih pacijenata sačuva mišićni sloj rektuma, dok se uklanja samo sluzokoža. Ova metoda ima prednosti, a omogućava da se stolica i dalje izbacuje kroz rektum. Stolice su gotovo normalne, ali su češće i tečnije.

Kada se obratiti lekaru

Pojava novih ili promenjenih simptoma često ukazuje na potrebu za dodatnim lečenjem. Osobe koje boluju od ulceroznog kolitisa treba da budu u redovnom kontaktu sa svojim lekarom.

Simptomi koji zahtevaju hitnu medicinsku pomoć uključuju:

  • povišenu telesnu temperaturu, koja može ukazivati na infekciju ili perforaciju creva
  • obilno krvarenje iz rektuma.

Ozbiljna, ali retka komplikacija je toksični megakolon. Nastaje kada je inflamacija toliko izražena da dolazi do paralize pokretljivosti kolona. Toksični megakolon izaziva nadutost stomaka, povraćanje, jake bolove i napetost u abdomenu. Ova komplikacija zahteva hitno lečenje, često hirurško.

Prognoza

Ulcerozni kolitis se kod različitih osoba manifestuje vrlo različito. Mnogi pacijenti imaju blage simptome i ne zahtevaju kontinuiranu terapiju.

Drugi, međutim, mogu zahtevati kombinovanu terapiju lekovima ili čak hiruršku intervenciju. Ukoliko se ne leči hirurški, bolest ostaje doživotna.

Pacijenti sa ulceroznim kolitisom moraju da posvete posebnu pažnju svom zdravlju i da se redovno kontrolišu. Ipak, većina može da vodi normalan, produktivan život i da obavlja svakodnevne aktivnosti.

Za osobe koje su nedavno dijagnostikovane, može biti korisno da se priključe grupi za podršku sa drugim pacijentima koji imaju isto oboljenje. Pročitajte i kako boli slepo crevo.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

"TANKO I DEBELO CREVO SU MI BILI VAN TELA" Ministar proveo TRI meseca u jednom položaju: Nisam imao komunikaciju s spoljnim svetom Izvor: Kurir televizija

 Tekst: Medicinski fakultet Harvard / Lepa&Srećna / Jasmina Glišić