Obratite pažnju

Dermatolozi upozoravaju: 7 grešaka koje najčešće pravimo tokom leta, a koža ih dugo pamti

Neadekvatna zaštita i verovanje u zablude vezane za boravak na suncu mogu da ostave posledice. Dodajte Lepa & Srećna u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Leto je period kada koža trpi najveći stres. Pojačano UV zračenje, visoke temperature, so, hlor, znojenje i dehidratacija mogu ostaviti posledice koje često ne vidimo odmah, već tek godinama kasnije, kroz fleke, bore, gubitak elastičnosti, ali i ozbiljnije promene na koži.

Iako su informacije o zaštiti od sunca danas dostupnije nego ikada, dermatolozi upozoravaju da se iz godine u godinu ponavljaju iste greške. Neke deluju bezazleno, poput nanošenja male količine kreme ili preskakanja SPF-a tokom oblačnog dana, ali koža pamti svako nezaštićeno izlaganje suncu. Dr Milica T. Stevanović, specijalista dermatovenerologije iz Specijalne bolnice za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju i estetsku medicinu MediGroup Longevity Clinic, objašnjava koje greške najčešće pravimo tokom leta i kako da ih izbegnemo.

1. Nanosimo premalo zaštitnog faktora

Jedna od najčešćih zabluda jeste da je dovoljno naneti malu količinu SPF kreme kako bi koža bila zaštićena. U praksi, većina ljudi koristi znatno manje preparata nego što je potrebno, pa je i realna zaštita mnogo niža od one koja piše na pakovanju. Ako koristite SPF 50, ali ga nanesete premalo, zaštita može biti značajno slabija. Za lice i vrat preporučuje se količina približno dužine dva prsta, dok je za telo odrasle osobe potrebno oko 30 ml preparata.

2. Verujemo da je SPF dovoljan jednom dnevno

Zaštitni faktor nije jednokratna zaštita. Mnogi ga nanesu ujutru i očekuju da će delovati do večeri, ali zaštitni sloj se tokom dana razgrađuje usled znojenja, kupanja, brisanja peškirom, sebuma kože i trenja odeće. Zato je SPF potrebno obnavljati na svaka dva sata tokom boravka napolju, posebno nakon kupanja ili intenzivnog znojenja. Čak ni oznaka "water resistant" ne znači da je preparat vodootporan ceo dan.

Foto: Shutterstock

3. Mislimo da smo bezbedni u hladu ili kada je oblačno

Jedna od najopasnijih letnjih zabluda jeste da sunce ne može da ošteti kožu ako nismo direktno izloženi. UV zraci prolaze kroz oblake, a pesak, beton i voda dodatno reflektuju zračenje. Koža može da pretrpi oštećenja i tokom šetnje gradom, vožnje automobila ili sedenja u hladu. Posebno su važni UVA zraci, koji prodiru dublje u kožu i povezani su sa prevremenim starenjem.

4. Prvih dana odmora pokušavamo da "uhvatimo boju"

Mnogi odlazak na more vide kao priliku da prvih dana "uhvate osnovu", pa tek kasnije počnu da koriste zaštitu. Dermatolozi upozoravaju da je to jedan od najrizičnijih obrazaca ponašanja. Preplanulost nije znak zdravlja kože, već njena odbrambena reakcija na oštećenje izazvano UV zračenjem. Crvenilo koje prođe posle nekoliko dana takođe nije bezazleno, jer se oštećenja kože akumuliraju godinama.

Suva koža ruku Foto: alina_stor/Shutterstock

5. Zaboravljamo delove tela koji su posebno izloženi

Promene izazvane suncem često se pojavljuju na mestima koja preskačemo prilikom nanošenja zaštite. Najčešće zaboravljamo uši, kapke, usne, vrat, stopala, prste, teme glave i šake. Šake su među prvim regijama na kojima se vide znaci starenja, jer su svakodnevno izložene UV zračenju. Usne su posebno osetljive, pa je važno koristiti balzam sa SPF zaštitom.

6. Ne negujemo kožu pravilno posle sunčanja

Nega nakon izlaganja suncu jednako je važna kao i sama zaštita. Najčešće greške su tuširanje veoma toplom vodom, agresivni pilinzi odmah nakon sunčanja, preparati sa alkoholom i jakim mirisima, nedovoljan unos tečnosti i ljuštenje kože nakon opekotina. Koži je tada potrebno blago hlađenje, hidratacija i obnavljanje zaštitne barijere. Preparati sa pantenolom, ceramidima ili aloe verom mogu pomoći da se koža umiri i oporavi.

Foto: Shutterstock

7. Koristimo zaštitu samo na plaži

Najvažniji savet dermatologa je jednostavan: zaštita od sunca treba da bude svakodnevna navika, a ne nešto što čuvamo samo za more ili bazen. UV zračenje deluje kumulativno, što znači da oštećenja nastaju postepeno, kroz svakodnevne aktivnosti, dok šetamo, sedimo u bašti kafića, vozimo automobil ili obavljamo uobičajene obaveze.

Zato dermatolozi savetuju SPF 30 ili viši svakog dana, nanošenje dovoljne količine proizvoda, obnavljanje zaštite tokom dana, kao i dodatnu zaštitu šeširom, naočarima i laganom odećom. Direktno sunce, posebno između 10 i 16 časova, trebalo bi izbegavati kad god je moguće.

Koža pamti svako leto

Pravilna zaštita od sunca nije važna samo zbog lepšeg izgleda kože, već i zbog zdravlja. Manje nezaštićenog izlaganja znači manji rizik od hiperpigmentacija, prevremenog starenja i ozbiljnih promena na koži. Ono što danas deluje kao "malo crvenila" ili "brzo hvatanje boje", koža može pamtiti mnogo duže nego što mislimo.

Tekst: Promo

BONUS VIDEO

This browser does not support the video element.

"Nikako ne smemo stavljati kiselo mleko na opekotine!" Dermatolog za Kurir televiziju otkriva načine da se zaštitimo od sunca! Izvor: Kurir televizija