- Termoizolaciona fasada usporava zagrevanje leti i gubitak toplote zimi.
- Može doprineti manjim računima za energiju i većoj udobnosti.
- Saznajte kako se postavlja i koliko košta u Srbiji.
Dok temperature iz godine u godinu obaraju rekorde, mnogi pokušavaju da rashlade dom klima-uređajima koji rade gotovo bez prestanka. Međutim, stručnjaci upozoravaju da problem često nije u klimi, već u tome što kuća ili stan jednostavno ne zadržavaju prijatnu temperaturu.
Upravo zato sve više vlasnika kuća u Srbiji odlučuje se za termoizolacionu fasadu, sistem koji leti usporava zagrevanje zidova, a zimi sprečava gubitak toplote. Iako početno ulaganje nije malo, dugoročno može doneti značajne uštede i veću udobnost tokom cele godine.
Šta je termoizolaciona fasada?
Termoizolaciona fasada nije samo završni sloj u boji koji vidimo spolja. Reč je o kompletnom sistemu koji se sastoji od izolacionih ploča, lepka, armaturne mrežice, zaštitnih slojeva i završnog dekorativnog maltera.
Najčešće se koriste:
- beli EPS (stiropor),
- grafitni stiropor, koji pruža bolju izolaciju pri istoj debljini,
- kamena vuna, koja osim toplotne pruža i odličnu zvučnu izolaciju i veću otpornost na požar.
Debljina izolacije najčešće se kreće između 10 i 15 centimetara, u zavisnosti od objekta i željenog nivoa energetske efikasnosti.
Kako leti održava kuću prijatnijom?
Tokom leta sunce satima zagreva spoljne zidove. Ako objekat nema odgovarajuću izolaciju, toplota vrlo brzo prodire u unutrašnjost, zbog čega klima-uređaj mora da radi mnogo duže.
Kvalitetna termoizolaciona fasada usporava prolazak toplote kroz zidove, pa prostor sporije dostiže visoke temperature. To ne znači da će bez klime u kući biti hladno, ali će temperatura sporije rasti, a rashlađivanje biti znatno lakše.
Zimi je efekat obrnut – toplota ostaje duže u domu, pa je potrebno manje energije za grejanje.
Koliko može da smanji račune?
Kolika će ušteda biti zavisi od stanja objekta, vrste izolacije, kvaliteta stolarije i načina grejanja ili hlađenja.
Stručnjaci navode da dobro izvedena termoizolacija može značajno smanjiti gubitke energije, pa se u mnogim domaćinstvima troškovi grejanja i hlađenja smanjuju i za 20 do 40 odsto.
Najveći efekat postiže se kada se termoizolaciona fasada kombinuje sa kvalitetnom PVC ili aluminijumskom stolarijom i dobro izolovanim krovom.
Kako se postavlja?
Ugradnja termoizolacione fasade odvija se u nekoliko koraka.
- Najpre se priprema i čisti postojeći zid. Nakon toga lepe se izolacione ploče koje se dodatno pričvršćuju tiplovima. Preko njih se nanosi lepak i postavlja armaturna mrežica od staklenih vlakana koja sprečava pucanje fasade.
- Kada se površina osuši, nanosi se završni dekorativni malter koji fasadi daje željenu boju i teksturu.
- Za prosečnu porodičnu kuću radovi uglavnom traju između jedne i tri nedelje, u zavisnosti od veličine objekta i vremenskih uslova.
Koliko košta termoizolaciona fasada?
Cena zavisi od vrste izolacije, debljine materijala, završnog maltera i cene rada u različitim delovima Srbije.
Okvirno, kompletna izrada termoizolacione fasade sa materijalom i ugradnjom trenutno košta:
- EPS fasada (10 cm) – oko 30 do 40 evra po kvadratnom metru;
- grafitni stiropor – oko 35 do 45 evra po kvadratnom metru;
- kamena vuna – od 45 do 60 evra po kvadratnom metru.
Kod kuće sa oko 150 kvadrata fasade ukupna investicija može iznositi između 4.500 i 9.000 evra, u zavisnosti od izabranog sistema.
A kada ste već kod renoviranja, da li ste videli drvene ograde za dvorište koje su veoma popularne?
Za koga je najbolji izbor?
Termoizolaciona fasada posebno se preporučuje:
- vlasnicima starijih kuća bez izolacije;
- onima koji planiraju renoviranje spoljašnjosti objekta;
- porodicama koje žele manje račune za grejanje i hlađenje;
- svima kojima je cilj veća energetska efikasnost i udobniji boravak u domu.
Da li se investicija isplati?
Iako početno ulaganje nije malo, kvalitetno izvedena termoizolaciona fasada može trajati više od dve decenije uz minimalno održavanje.
Osim što doprinosi prijatnijoj temperaturi tokom cele godine, povećava vrednost nekretnine i može smanjiti potrošnju energije. Upravo zato mnogi ovu investiciju ne posmatraju kao trošak, već kao dugoročno ulaganje u kvalitet života i niže račune.
BONUS VIDEO: