- Psihijatar Maks Pemberton kaže da stalne vesti i šokantni sadržaji pojačavaju osećaj pretnje i anksioznost.
- Savetuje da se informacije ograniče, a strah proveri kroz realne rizike.
Psihoterapeuti i lekari sve češće u svojim ordinacijama susreću pacijente koji se bore sa anksioznošću i talasima panike. Stručnjaci kažu da izloženost medijskoj obradi vesti danas čini da globalne pretnje deluju neposrednije, a često i direktno opasnije nego što jesu.
Zbog toga se ljudi preko noći povlače u sebe, počinjući da strahuju od putovanja, strepe čak i od svakodnevnih situacija, pa i ne žele da izađu iz kuću nakon sumraka.
“Moja pacijentkinja kaže kako više ne želi uopšte da ulazi u metro”, piše dr Maks Pemberton, britanski psihijatar sa dvadeset godina iskustva. “Ona svaki put strepi šta bi se moglo dogoditi, analizira druge putnike u podzemnoj železnici”, priča doktor sa praksom u gradu koji pamti terorističke napade u metrou.
“Naš mozak je programiran da preživi i automatski reaguje na pretnje”, podseća dr Pemberton. Kada su algoritmi na društvenim mrežama dizajnirani da drže pažnju serviranjem šokantnog sadržaja, naš nervni sistem ne pravi razliku između opasnosti koja se dešava u našoj neposrednoj blizini i one udaljene stotinama kilometara. Sve se registruje isto: pretnja je blizu, budi na oprezu.
Kada se nervni sistem uzbudi i preplavi strahom, neophodno je svesno preuzeti kontrolu kroz nekoliko psiholoških koraka:
- Postavite granice za informacije: Ako vam proveravanje vesti neprekidno izaziva mučninu i teskobu, svedite ga na jednom dnevno. Izaberite tačno vreme, a ostatak dana isključite obaveštenja kako se ne biste bespotrebno iznova doživljavali strah.
- Proverite osnovanost svog straha: Ljudi se plaše retkih, ali dramatičnih događaja, zaboravljajući na svakodnevne rizike koje automatski prihvataju. Na primer, panično se plaše avionskih nesreća ili ajkula, ali opušteno prelaze ulicu gledajući u telefon, voze prebrzo i ne odlaze na lekarske kontrole iako je sve to, statistički, mnogo opasnije.
- Gradite samopouzdanje malim koracima: Ne izbegavajte potpuno situacije koje vas plaše, jer tako samo hranite anksioznost. Suočite se sa strahom postepeno – izađite, na primer, u mirnije vreme ili uz društvo i muziku koja vas opušta.
- Ne negirajte svoja osećanja: Kada osetite nalet panike, samo recite sebi: „Sada se osećam uplašeno.“ Nemojte ni da potiskujete taj osećaj, ni da "grdite" sebe zbog toga. Zatim svesno skrenite pažnju na sadašnji trenutak i okolinu, što vraća vaš sistem u realnost.
- Fokusirajte se na ono što možete da kontrolišete: Gradite unutrašnji mir tako što ćete se okrenuti bliskim stvarima - podršci prijatelja i ljudima koji vas okružuju, jer je bliskost najbolji lek protiv straha.
BONUS VIDEO: