- Siropusna ili Bela nedelja poslednja je priprema za Uskršnji post i vreme bez mesa, ali sa mlečnim namirnicama.
- Običaji naglašavaju pomirenje, praštanje i ulazak u post bez svađa i teških reči.
- Bele poklade, dan praštanja, imaju poseban značaj i simbolizuju duhovno očišćenje pred post.
Siropusna nedelja zauzima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji, jer predstavlja neposrednu pripremu za Uskršnji post. U narodu je poznata i kao Bela nedelja, a prate je brojna verovanja i običaji koji se i danas poštuju, naročito u tradicionalnim porodicama.
Zašto se zove Bela ili Siropusna nedelja
Bela ili Siropusna nedelja, koja predstavlja uvod u Uskršnji post, dobila je naziv zbog pravila ishrane kojih bi vernici trebalo da se pridržavaju. Tokom ove nedelje više se ne jede meso, ali su dozvoljeni mlečni proizvodi, sir i jaja. Upravo ta promena simbolizuje postepeni ulazak u post i duhovno smirivanje pre velikog uzdržanja koje sledi.
Običaji pomirenja i izbegavanje svađa
Prema narodnim verovanjima i običajima koji su se zadržali do danas, Siropusna nedelja, odnosno Siropusna sedmica (kako stoji u crkvenom kalendaru), vreme je kada treba izbegavati svađe, teške reči i konflikte. Smatralo se da nije dobro ući u post sa ljutnjom; kako se govorilo, "ono što uneseš u post, prati te kroz celu godinu". Zato su ljudi ovih dana obilazili rodbinu i komšije, mirili se i obnavljali odnose.
Bele poklade – dan praštanja
Poseban značaj ima poslednji dan – Bele poklade, poznate i kao dan praštanja. Tada se, prema običaju, traži oproštaj od bližnjih uz reči: "Oprosti mi", na šta se odgovara: "Bog da oprosti, i ti meni oprosti". U mnogim porodicama ovaj običaj se i dalje poštuje, jer se veruje da se u post mora ući čistog srca.
Među narodnim običajima koji su se zadržali u pojedinim krajevima Srbije jeste i paljenje vatri uoči poklada. Vatra je u narodnom verovanju simbol očišćenja i novog početka, pa se smatralo da plamen "sagoreva" loše misli i neslogu. U nekim sredinama ranije su organizovane i maskirane povorke, što je ostatak starijih običaja koji su se vremenom uklopili u crkveni kalendar. Ipak, suština Siropusne nedelje nije u veselju, već u smirivanju, pripremi i praštanju.
Duhovna priprema za početak posta
Vernici ovih dana češće odlaze u crkvu, prisustvuju bogosluženjima i razmišljaju o početku posta. Smatra se da je Siropusna nedelja most između svakodnevice i vremena uzdržanja, period u kom se polako menja ritam života, piše Žena.
Tokom Siropusne nedelje važi posebno pravilo posta: iako se meso više ne jede, u sredu i petak se ne posti na vodi kao tokom godine. Prema tipiku, tih dana su dozvoljeni sir, jaja, ulje i vino, jer je ova nedelja zamišljena kao postepena priprema duha i tela za strogi Uskršnji post koji počinje od Čistog ponedeljka, a koji ove godine pada 23. februara.
BONUS VIDEO: