Svaki dan sam se brijala: Ispovest žene koja se bori sa dlačicama na licu

Hirzutizam, najčešće povezan sa sindromom policističnih jajnika, nije opasan po zdravlje, ali može duboko da naruši samopouzdanje i kvalitet života.
dlačice na licu Foto: Shutterstock
  • Hirzutizam je čest i psihološki težak problem, a javlja se najčešće zbog sindroma policističnih jajnika.
  • Ne postoji jedno univerzalno rešenje. Sve metode uklanjanja dlaka (brijanje, vosak, depilatori, kreme, elektroliza, laser) imaju prednosti i mane.
  • Medicinski tretmani (kontraceptivne pilule i antiandrogeni lekovi) mogu pomoći, ali ne uklanjaju problem u potpunosti.

„Svakog jutra, pre posla, morala sam da uzmem brijač i skinem dlačice sa brade, obraza i iznad usne. Do večeri bi se tamne dlake već vraćale, pa sam morala ponovo da se brijem.

Toliko sam bila nesigurna da nisam želela da me dečko uopšte dodirne po licu. Povrh svega, koža mi je bila stalno iziritirana i puna osipa.“

Ovo je ispovest Džordžije, mlade žene iz Birmingema koja se suočava sa hirzutizmom – stanjem u kojem kod žena rastu guste, tamne dlake u obrascu tipičnom za muškarce. Kod nje je uzrok bio sindrom policističnih jajnika(PCOS), hormonski poremećaj koji pogađa veliki broj žena i može da izazove neredovne menstruacije, probleme sa plodnošću i povećanje telesne težine.

Šta je hirzutizam?

Hirzutizam pogađa između 5 i 10 odsto žena. Nastaje zbog pojačane aktivnosti muških hormona – androgena, uključujući testosteron i dihidrotestosteron (DHT). Kod muškaraca oni regulišu seksualni razvoj i rast dlaka, dok kod žena, koje ih normalno proizvode u manjim količinama, imaju ulogu u funkciji jajnika.

Kada su nivoi povišeni ili telo postane osetljivije na njih, kod žena se mogu pojaviti grube, tamne dlake na licu, vratu, grudima, stomaku ili leđima. Višak androgena može biti povezan i sa proređivanjem kose na temenu.

Psihološki uticaj hirzutizma

Dr Basel Vatar, ginekolog i vanredni profesor reproduktivne medicine na Univerzitetu Anglia Ruskin, naglašava: „Hirzutizam može imati značajne posledice po mentalno zdravlje. Kod žena, tako gusta brada deluje kao deformitet, pa su često anksiozne, depresivne, osećaju se odbačene. Neke moje pacijentkinje se potpuno izoluju jer ne žele da ih bilo ko vidi sa dlakama na bradi.“

dlačice na licu Foto: Shutterstock

Iskustvo sa laserom za uklanjanje dlačica

Džordžija se odlučila za lasersko uklanjanje dlaka. Laser oštećuje folikule i usporava rast. Posle osam tretmana u klinici sada ide na dopunske sesije svaka dva meseca.

„Skupo je, ali rezultati su bili odmah vidljivi,“ kaže ona. „Posle prve sesije dlake su sporije rasle – brijala sam se samo jednom dnevno. Kasnije sam brijala jednom u tri dana, pa jednom nedeljno.“

Laser nije uticao na druge simptome PCOS-a, ali joj je značajno podigao samopouzdanje. „Osećam se mnogo sigurnije,“ dodaje Džordžija.

lasersko uklanjanje dlačica Foto: Shutterstock

Mišljenje dermatologa

Dr Gorav Vali, dermatolog iz Oksfordske univerzitetske bolnice, objašnjava prednosti i mane različitih metoda.

  • Brijanje: brzo, ali iritira kožu i ostavlja tamnu senku.
  • Vosak i čupanje: efikasniji jer uklanjaju dlaku iz korena, ali je bolno i može izazvati akne i ožiljke.
  • Kreme za izbeljivanje i depilatori: čine dlake manje vidljivim ili ih rastvaraju, ali mogu iritirati kožu.
  • Hormonski tretmani: kombinovana kontraceptivna pilula može da balansira hormone i smanji dejstvo androgena.
  • Antiandrogeni lekovi: usporavaju rast dlaka, ali ih ne uklanjaju potpuno.
  • Topikalni lekovi: po preporuci lekara, mogu se koristiti kreme koje usporavaju rast dlaka, koriste se dugoročno, ali ne eliminišu problem.
  • Elektroliza: igle prenose električnu struju kroz folikul, uništavajući dlaku. Efikasna je, ali bolna i skupa.
  • Laser: najefikasniji kod tamnih dlaka i svetle kože, daje dugotrajnije rezultate.

Dr Vali zaključuje: „Kontrola viška dlaka često zahteva kombinaciju metoda. Za dugoročno poboljšanje kod žena sa hirzutizmom i PCOS-om, najbolja opcija može biti kombinacija topikalne kreme, spironolaktona i tretmana poput elektrolize ili lasera.“

Hirzutizam sam po sebi nije opasan po zdravlje, ali može duboko da utiče na samopouzdanje i kvalitet života. Iskustvo Džordžije pokazuje koliko je važno pronaći tretman koji donosi olakšanje – bilo da je to laser, hormonska terapija ili kombinacija metoda. Ono što lekari naglašavaju jeste da rešenje mora biti individualno i dugoročno, a podrška i razumevanje okoline jednako važni kao i medicinski tretman.