- Turski baštovani smatraju da pravilno zalivanje direktno utiče na ukus i veličinu paradajza.
- Paradajz se najbolje zaliva rano ujutru i direktno pri korenu.
- Dubinsko zalivanje i sloj slame pomažu da plodovi budu slađi i sočniji.
Paradajz je jedna od omiljenih biljaka u baštama širom regiona, ali iskusni uzgajivači tvrde da nije dovoljno samo redovno zalivanje – već je presudno kako i kada zalivate biljku. Upravo zato mnogi turski baštovani imaju poseban pristup nezi paradajza i veruju da pravilno zalivanje tokom razvoja plodova direktno utiče na ukus, veličinu i sočnost.
Najvažniji period za razvoj paradajza
Prema iskustvu uzgajivača, period kada paradajz počinje intenzivno da formira plodove najvažniji je za celu biljku. Tada paradajz troši najviše energije, pa mu je potrebno dovoljno vlage i hranljivih materija iz zemlje kako bi plodovi bili krupni, mesnati i puni soka.
Ako u toj fazi nema dovoljno vode, paradajz može ostati sitan, tvrd i bez punog ukusa. Sa druge strane, nagle promene između suše i preteranog zalivanja često dovode do pucanja plodova, što mnogi baštovani pokušavaju da izbegnu.
Zbog toga iskusni uzgajivači smatraju da je ravnomerno zalivanje važnije čak i od samog đubrenja, jer stabilna količina vlage omogućava biljci da pravilno razvija prirodne šećere i punoću ukusa.
Kada Turci zalivaju paradajz
Turski baštovani paradajz najčešće zalivaju rano ujutru, pre nego što sunce postane prejako. Tako zemlja sporije gubi vlagu, dok koren ima dovoljno vremena da upije vodu i pripremi biljku za visoke temperature tokom dana.
Posebno vode računa da voda ne dospeva na listove, jer vlaga na lišću tokom toplih dana pogoduje razvoju gljivica i biljnih bolesti. Umesto toga, voda se usmerava direktno ka korenu.
Dubinsko zalivanje daje najbolje rezultate
Jedna od metoda koja je veoma popularna u turskim baštama i plastenicima jeste dubinsko zalivanje. Reč je o sistemu navodnjavanja pri samom korenu biljke, kako bi voda prodrla dublje u zemlju.
Veruje se da površinsko kvašenje tera koren da ostane plitak, zbog čega biljka postaje osetljivija na sušu i visoke letnje temperature.
Kada voda dopire dublje, koren raste snažnije, pa paradajz lakše podnosi vrućine, dok plodovi postaju krupniji, mesnatiji i sočniji.
Trik za slađi i ukusniji paradajz
Mnogi uzgajivači dodatno postavljaju sloj slame, suve trave ili drugog prirodnog materijala oko biljke kako bi zemlja duže zadržala vlagu.
Na taj način održava se ravnomerna vlažnost, za koju veruju da paradajzu daje intenzivniji ukus i prirodnu slatkoću.
Zbog svega toga Turci često kažu da je u ovom periodu "voda hrana za plod", jer upravo od pravilnog zalivanja zavise veličina, sočnost i kvalitet paradajza, piše Ona.
BONUS VIDEO: