U okviru projekta Zaboravljena jela Srbije, obilazimo našu zemlju, istražujemo veličanstvene predele i probamo autentične ukuse. Put nas je doveo i u glavni grad, Beograd gde su se u starim varoškim kućama spremale ružice sa beze filom…

  • Sastojci:
  • 500 g lisnatog testa
  • 2 belanceta
  • malo soli
  • 10 kašika šećera
  • 1 kesica vanilin-šećera

Priprema:

Za beze masu umutite belanca sa solju u čvrst sneg, postepeno dodajte šećer i vanilin-šećer sve veme muteći, da se sav šećer istopi. Dok su nekad domaćice mesile testo, sada je lakše kupiti gotovo lisnato.

Razvucite ga na 2-3 mm, premažite filom i pažljivo urolajte. Isecite ga na šnite debljine 3-4 cm, pa ih poređajte u podmazan pleh i pecite na 180 stepeni oko pola sata.

I beogradski uštipci su bili naširoko čuveni, za početak, uživajte u video prilogu, a onda pročitajte i recept ispod...

Beogradski uštipci

  • Sastojci:
  • 150-200 g sira
  • 1 jaje
  • 2 dl jogurta
  • 1 kašičica sode bikarbone
  • 1 kašičica šećera
  • soli po potrebi
  • oko 500 g brašna

Priprema:

Ispasirajte sir, dodajte jaje i promešajte.

Sipajte jogurt, sodu bikarbonu, šećer i so, ujednačite masu, pa postepeno dodajte brašno i zamesite meko testo koje se ne lepi za ruke.

Pokrijte plastičnom folijom i stavite u frižider na pola sata.

Premesite, razvucite i secite pravougaonike. Pokrijte krpom.

Uključite ringlu na najjače, sipajte dosta ulja u tiganj i pre prženja svaku pirošku malo razvucite rukama.

Piroške pržite s obe strane da budu zlatnožute. Odlažite ih na papirnu salvetu da upije višak masnoće.

Narodni muzej

Svi turisti koji posete našu prestonicu, ali i njeni stanovnici, trebalo bi da posete ovu značajnu ustanovu kulture i istorije Srbije.

Renovirano zdanje na Trgu Republike, na tri nivoa i 5.000 kvadrata izložbenog prostora, posetiocima nudi stalnu postavku – od arheoloških eksponata iz praistorije, tačnije paleolita, pa sve do umetničkih dela 20. veka. Posebno se izdvajaju zbirke iz Lepenskog vira i doba vinčanske kulture, zatim predmeti iz perioda Rimskog carstva, vizantijska i srpska umetnost srednjeg veka, i srpsko slikarstvo 18. i 19. veka.

Ljubitelji moderne umetnosti uživaće i u izložbama crteža i grafika, kao i skulptura jugoslovenskih autora.

Botanička bašta

Gradska oaza smeštena u samom centru, vodi vas u svet gde vladaju zelenilo, mir i prirodna harmonija. Godine 1889. kralj Milan Obrenović poklonio je Velikoj školi svoje imanje, nasleđeno od dede Jevrema Obrenovića, radi podizanja botaničke bašte. Uslov je bio da ona ponese dedino ime i da mu se tako oda počast. Kako se menjaju godišnja doba, tako se i bašta odeva u različite odore, od cvetne i bujne zelene, preko zlatnožute do snežnobele. Posebna atrakcija su Japanski vrt i staklenik iz 1892. godine u viktorijanskom stilu, sa centralnom kupolom i dva krila. Na prostoru od oko 500 metara kvadratnih raste više od 1.000 različitih tropskih, suptropskih i mediteranskih vrsta biljaka. Bašta ima status spomenika prirode druge kategorije i zaštićena je kao spomenik kulture.

Kosančićev venac

Duh starog Beograda možda ćete najbolje osetiti šetajući vremešnom kaldrmom Kosančićevog venca, ambijentalne celine od velikog kulturnog značaja. Spuštajući se od Knez Mihajlove, morate proći pored mesta gde još uvek stoje ostaci Narodne biblioteke, srušene do temelja u bombardovanju 1941. godine.

Tu su i Konak kneginje Ljubice, Saborna crkva, OŠ Kralj Petar Prvi, kao i najstarija kafana u Beogradu, Znak pitanja.

Ova ulica je tako postala urbano mesto za okupljanje u kafićima i njihovim baštama, odakle se pruža prelep pogled na Savu i Dunav, Novi Beograd i Zemun, i zalazak sunca nad njima.

Izvor: Lepa & Srećna