Iz godine u godinu Muzej Nikole Tesle obara sopstveni rekord po broju posetilaca. Samo protekle, 2018. godine, prodato je 135.771 ulaznica. Navala je svaki dan, a vikendom i praznicima red se otegne do ulice. I kad bi dan bio duži, opet ne bi bilo dovoljno termina da uđu svi koji su zainteresovani da posete jedinstven muzej u svetu sa originalnom Teslinom zaostavštinom iz života i stvaralaštva.

– U najvećem broju posetioci Muzeja Nikole Tesle su stranci, mladi i sredovečni turisti sa kruzera i druge organizovane grupe koje u svom planu putovanja već unapred imaju zacrtan dolazak u muzej jednog od najznačajnijih svetskih naučnika. Oni uglavnom rezervišu termin nekoliko meseci ranije. Brojne su i porodice sa malom decom iz svih krajeva sveta. Interesovanje za Teslin lik i delo veliko je i među domaćim turistima. Najbrojnije su ekskurzije osnovnih i srednjih škola, ali u poslednje vreme sve češće naši ljudi i individualno dolaze da saznaju više o nekom ko je toliko zadužio čovečanstvo – ističe Tatjana Dejanović, koordinator na stalnoj postavci.

Zanimljivo osmišljena i stručno vođena tura, koja traje 45 minuta, počinje filmom „Nikola Tesla – duh, delo, vizija”, autora Branimira Jovanovića, na srpskom ili engleskom, sa titlom na više svetskih jezika: francuskim, nemačkim, ruskim, mađarskim, slovenačkim, grčkim, turskim, kineskim.

Stalna izložba postavljena u prizemlju, podeljena je u dva dela. Jedan nas upoznaje sa biografskim podacima Nikole Tesle, a drugi predstavlja njegov naučni rad sa najznačajnijim izumima i nekoliko radnih modela koji se koriste za demonstraciju.

Na stalnoj postavci mogu se videti Teslini najznačajniji patenti. Polazi se od indukcionih motora koji predstavljaju početak druge industrijske revolucije, a koji su i danas u svakodnevnoj upotrebi u svim segmentima života. Najinteresantniji eksponat među njima je Teslino Kolumbovo jaje, koje nema praktičnu primenu, ali je impresivna njegova verzija rešenja Kolumbove zagonetke – kako jaje da stoji na svom vrhu.

Prikazana je i maketa hidrocentrale na Nijagari, u kojoj je ugrađeno devet Teslinih patenata, od ukupno 13 primenjenih (u ovom slučaju, Tesla je dokazao da je za prenošenje energije na veće razdaljine bolje koristiti naizmeničnu, nego jednosmernu struju).

Šta treba pogledati u Muzeju Nikole Tesle

U centru pažnje su transformatori koji pojačavaju napon i koriste se za bežični prenos energije i signala. Tatjana napominje da je i odraslima i deci najatraktivniji Teslin transformator izlaznog napona 500 kilovata, koji skraćeno zovu veliki trafo.

– Pošto se i po deset puta uključuje u toku dana, desi se da se pregreje, jer su njegovi delovi vrlo osetljivi, pa svi prvo pitaju da li radi veliki transformator, inače neće da dođu – dodaje.

Muzej čuva i Tesline lične stvari. Izložene su zbirke fotografija, deo garderobe, torbica koju je tkala njegova majka, originalna dokumenta, bogate prepiske s rođacima, poznatim naučnicima i kompanijama, njegovi radovi, planovi, crteži, instrumenti koje je koristio za rad...

Pogled svima prvo privuče elegantno odelo po kome se može zaključiti da je naučnik bio izrazito vitak čovek, kao i njegove famozne zelene cipele, očuvane kao da su juče izašle iz radnje, koje jasno govore da je Tesla bio i vrlo pedantan čovek. Neki smatraju da je čak bio hipohondar, jer ništa nije pipao rukama. Uz cilindar sa njegovim inicijalima u vitrini je i nekoliko njegovih rukavica koje je stalno nosio.

Tatjana kaže da posetioci postavljaju stručna pitanja da bi bolje shvatili Tesline naučne metode, ali mnogi žele da saznaju i da li su tačne neke pikanterije iz privatnog života o kojima su čitali u štampi, a prvenstveno ih interesuju njegove veze sa ženama.

– Tura se završava kod urne sa posmrtnim pepelom našeg velikog naučnika, pa je Muzej Nikole Tesle zbog toga memorijalni, a ne samo muzej nauke i tehnike – podseća naša sagovornica. Sa kakvim poštovanjem prema Nikoli Tesli ljudi odlaze iz muzeja najbolje govori knjiga utisaka u koju upisuju svoje impresije.

Gde se nalazi Muzej Nikole Tesle i koliko košta ulaz

Muzej Nikole Tesle osnovan je 5. decembra 1952. godine, a za javnost otvoren 1955. Smešten je u Krunskoj ulici 51 u Beogradu, u kući koja je pripadala Đorđu Genčiću, sagrađenoj prema projektu arhitekte Dragiše Brašanovića između 1927. i 1929. Osim što je reprezentativne arhitekture, direktorka Ivona Jeftić pobrinula se da zgrada muzeja, koja je 1987. proglašena spomenikom kulture, bude ovenčana bokorima cveća raskošne lepote, pa ljudi bez nervoze čekaju da se otvore ulazna vrata. Mnogi baš tu naprave i svoje prve fotografije.

Obilazak muzeja sa vodičem moguć je za grupe veće od deset osoba uz obaveznu prethodnu najavu. Bez rezervacije se ne može ući! Cena ulaznice sa vodičem na srpskom jeziku za individualne posete je 250 dinara, a za grupe 150 dinara. Cena ulaznice sa vodičem na engleskom jeziku za grupne posete je 300 dinara, a 500 dinara za pojedince. Za decu do sedam godina ulaz je besplatan. Ovde se mogu kupiti i suveniri, fotografije, značke, posteri i ostala izdanja muzeja.

Tekst: Dana Stanković

Izvor: Politika