Masti su veoma važna jedinjenja u telu čoveka. Osim pozitivnog, mogu da imaju i negativan uticaj na organizam, zbog čega je potrebno da se ustanovi kakav je naš lipidni status.

Lipidi ili masti su raznovrsna grupa jedinjenja različite strukture, za koja je zajedničko da su nerastvorna u vodi, a rastvorna u organskim rastvaračima. Ulja su smeše lipida tečne na sobnoj temperaturi, dok su masti smeše lipida čvrste na sobnoj temperaturi.

Masti su biološki veoma značajna jedinjenja. Osnovna su komponenta bioloških membrana, osnovni izvor rezervne energije (imaju duplo veći energetski potencijal od šećera!), kao i izvor vitamina rastvorljivih u mastima (A, D, E i K) i esencijalnih masnih kiselina (linolne, linolenske, arahidonske). Masti štite organizam od mehaničkih povreda i formiraju termoizolacioni sloj, a iz njih nastaju i steroidni hormoni i žučne kiseline, koje imaju značajnu ulogu u varenju hrane.

Zašto je važan lipidni status?

Imajući u vidu način života savremenog čoveka, sa akcentom na nepravilnu ishranu, određivanje lipidnog statusa je nužna potreba svakog pojedinca, koja za cilj ima:

  • postavljanje dijagnoze eventualnog poremećaja masti
  • utvrđivanje rizika od nastanka kardiovaskularnih bolesti
  • određivanje terapije

Da bi se lipidni status pravilno odredio, potrebno je voditi računa o sledećem:

  • Krv se vadi na tašte (na „prazan stomak”), nakon 12 sati gladovanja, u stabilnom metaboličkom stanju - a to znači uz uobičajenu ishranu i bez znatnije promene telesne težine u toku prethodne dve nedelje.
  • Osoba ne sme intenzivno da vežba 24 sata pre vađenja krvi, niti da konzumira alkohol.
  • Lipidni status je poželjno odrediti najmanje dva puta u periodu od dva meseca, zbog velike analitičke i biološke varijacije masnih komponenti.

Za određivanje lipidnog statusa, osnovni laboratorijski parametri su: ukupni holesterol (CHOL), HDL-holesterol (HDL-C),  LDL-holesterol (LDL-C), trigliceridi (Trig), kao i njihov odnos u vidu faktora rizika (FR) i indeksa ateroskleroze (IA).

Na sledećoj strani pročitajte više o tome koje su moguće posledice viška masti.

PageBreak

U sklopu priče o mastima i njihovim štetnim efektima na organizam, često se pominju kardiovaskularna oboljenja (KVO), a pre svega ateroskleroza.

Ateroskleroza je uzrok više od polovine slučajeva smrti u razvijenim zemljama, pa je tako vodeći uzrok smrtnosti. U pitanju je kompleksan proces, u kome dolazi do nagomilavanja masnih naslaga u zidovima arterija - usled čega one gube elastičnost, a samim tim i funkcionalnost. Kada ateroskleroza zahvati srčane i moždane arterije, može da dođe do veoma opasnih komplikacija kao što su angina pektoris, infarkt srca, moždani udar.

Faktori rizika za nastanak ateroskleroze su brojni, a posebno su značajni lipidni. Mnoge studije su pokazale da visok nivo holesterola u krvi direktno doprinosi pojavi srčane bolesti, a povećan LDL-C („loš“ holesterol) u kombinaciji sa povećanim trigliceridima predstavlja posebno visok rizik! Sa druge strane, visoke koncentracije HDL-C („dobar“ holesterol) imaju zaštitničku ulogu. Treba naglasiti da je muška populacija posebno izložena riziku: utvrđeno je da muškarci između 35 i 45 godina života šest puta više umiru od aterosklerotskih promena nego žene u istom periodu života, dok se kod žena manifestacije oboljenja javljaju za oko 15 godina kasnije nego kod muškaraca!

Sve osnovne analize za procenu lipidnog statusa (CHOL, LDL-C, HDL-C, Trig, FR, IA, kao i APOlipoproteini A i B, svakodnevno se rutinski rade u laboratorijama, a rano otkrivanje povećanog rizika za kardiovaskularne bolesti predstavlja važan korak ka dužem i kvalitetnijem životu!

Aleksandar Đokić, dipl. biohemičar