Fruktan je vrsta ugljenih hidrata koji nastaje spajanjem više jedinica fruktoze. Fruktani su jedan od izvora rastvorljivih dijetnih vlakana, koja imaju mnogobrojne korisne efekte po naše zdravlje. Visok unos rastvorljivih dijetnih vlakana štiti nas od kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog pritiska, dijabetesa, gojaznosti, konstipacije. Ovaj tip dijetnih vlakana čini da duže budemo siti, a doprinosi i zdravlju mikroflore u crevima, što je usko povezano sa funkcijom imunskog sistema i zaštitom od brojnih zapaljenskih procesa. 

PROČITAJTE VIŠE: JEDITE OVAKO I ELIMINIŠITE GASOVE KOJI NADIMAJU STOMAK: najbolji savet za ručak u kancelariji

Ipak, bez obzira na sva blagotvorna svojstva po čovekovo zdravlje, fruktani mogu biti problematični za digestivni sistem pojedinih osoba, kada je količina enzima potrebna za njihovo varenje vrlo mala odnosno nedovoljna.

Koje namirnice ih sadrže?

Fruktani se nalaze u velikom broju prirodnih namirnica, ali i u prerađenoj hrani. Najviše ih sadrže:

Žitarice: ječam, raž, pšenica, spelta

Povrće: prokelj, kupus, beli luk, praziluk, crni luk, grašak

Voće: grejpfrut, nektarina, zrela banana, lubenica, breskva

Jezgrasto voće: badem, indijski orah, pistaći

Mahunarke: leblebija, sočivo, pasulj, soja

Ostalo: instant kafa, kafa od cikorije, čaj od kamilice, hrana koja je obogaćena dijetnim vlaknima ili sadrži inulin.

Da li je alergija na fruktozu isto što i alergija na fruktane?

Ne, to nije isto. Iako se fruktani sastoje od više povezanih jedinica fruktoze, naš organizam uspeva efikasno da razloži samo  5-15 odsto fruktana, a veći deo ostaje u crevima nerazgrađen, zbog čega dolazi do fermentacije u debelom crevu. Upravo nedostatak enzima koji razlaže fruktane jeste uzročnik alergije. Možemo reći da naš digestivni trakt fruktozu i fruktane tretira kao dve različite strukture. Fruktoza se uglavnom nalazi u voću, voćnim sokovima, medu, melasi, šećerima i visokofruktoznom kukuruznom sirupu, dok se fruktani nalaze u više grupa namirnica (ne samo u voću i šećerima).

Veza između fruktana i glutena?

Najnovija istraživanja pokazuju kako se često dešava da se alergija na fruktane dijagnostikuje pogrešno kao alergija na gluten. Razlog je to što se fruktani nalaze u velikom broju namirnica koje sadrže gluten, ali i velika sličnost među simptomima obe alergije.

Koji simptomi mogu da ukažu da ste alergični na fruktane?

Intolerancija na fruktane može izazvati mnogo simptoma, od kojih su najčešći: gasovi, nadutost, bolovi i grčevi u stomaku, poremećaj pražnjenja creva (zatvor ili dijareja), mučnina.

PROČITAJTE VIŠE: DIJETA BEZ HLEBA I MLEKA: kako da otkrijete da li ste intolerantni na gluten i laktozu

DA LI POSTOJI TEST KOJI OTKRIVA INTOLERANCIJU NA FRUKTANE? SAZNAJTE NA SLEDEĆOJ STRANI!

PageBreak

Da li postoje testovi koji daju nedvosmislen odgovor?

Da, postoji test kojim se nepobitno može utvrditi alegija na fruktane. Najčešće se koristi analiza gasova, nakon konzumiranja male količine fruktana.

Da li pomaže poseban režim ishrane?

Prvo treba započeti FODMAP dijetu, koja je kratkotrajna i služi da se utvrdi na koje tačno sastojke hrane ste alergični. Dijeta se prvenstveno odnosi na eliminaciju ili značajno smanjenje unosa namirnica sa onim vrstama ugljenih hidrata koje najčešće uzrokuju gastrointestinalne smetnje.

Iz ishrane se eliminišu:

• laktoza (mlečni šećer, čiji su glavni izvori mleko, jogurt i sladoled)

• fruktoza (voćni šećer, a glavni izvor su voće, visokofruktozni kukuruzni sirup, med i sirup od agave)

• sorbitol, manitol i drugi zaslađivači (šećerni alkohol iz određenih vrsta voća i povrća, kao i dijetalnih proizvoda, „bez šećera”)

• fruktani (dijetna vlakna koje sadrže pšenica, sve vrste luka i cikorija)

• galakto-oligosaharidi ili skraćeno GOS (vrsta dijetnih vlakna koja je zastupljena najviše u pasulju, humusu i sojinom mleku).

Tekst: Vesna Stanimirović

Izvor: Lepa & Srećna