Pre tri godine šest meseci sam pila diklofenak. Da li sada treba da očekujem neke tegobe i kakve one mogu biti? 

Ovo je samo jedno od pitanja koje je stiglo redakciji "Lise" a odnosi se na dileme u vezi s diklofenakom.

Naime, jedno od poslednjih upozorenja o novim neželjenim efektima lekova koji su već dugo u upotrebi  odnosi se na istraživanje analgetika diklofenak, koji koriste milioni ljudu širom sveta. Naime, britanski naučnici su utvrdili da on povećava rizik od srčanog i moždanog udara za gotovo 50 odsto. O tome šta činiti i zašto je važno prijaviti neželjene reakcije na bilo koji lek, razgovarali smo s dr Jankom Samardžićem, specijalistom kliničke farmakologije na Institutu za farmakologiju i toksikologiju u Beogradu. 

– Tegobe koje izaziva diklofenak najšešće su akutne i subakutne, što znači da se javljaju ubrzo nakon upotrebe. Neželjeni efekti diklofenaka najčešće pogađaju sistem organa za varenje (želudac i dvanaestopalačno crevo), a prema poslednjim informacijama, može se razviti i tromboembolija. Pošto ste lek uzimali pre tri godine, pod uslovom da tada niste imali neželjene efekte, ozbiljnije tegobe sada ne treba da očekujete, odgovara našoj čitateljki dr Samardžić.

On napominje da se, pre puštanja u promet nekog leka, moraju precizno i prema najvišim farmakološkim standardima proceniti njegovi kvalitet, efikasnost i bezbednost u odgovarajućim kliničkim studijama. U početnoj fazi procenjuje se samo bezbednost leka, zatim se određuje raspon doza, a u narednim fazama procenjuju se efikasnost i bezbednost, prvo kod manje grupe pacijenata, a kasnije i u populaciji. Na osnovu svih prikupljenih podataka i drugih važnih informacija donosi se odluka o puštanju leka u promet.

Pre nego što se lek stavi u promet, saznanja o njegovoj bezbednosti su ograničena jer potiču od njegove upotrebe u kliničkim ispitivanjima. Pošto se obavljaju pod specifičnim, strogim i organizovanim uslovima, ona nužno ne oslikavaju način primene u svakodnevnoj zdravstvenoj praksi kada se lek nađe u prometu. Uprkos obimnim ispitivanjima, pretkliničkim na životinjama i kliničkim na ljudima, neke neželjene reakcije ne mogu se evidentirati ukoliko lek nije primio veliki broj pacijenata. 

Na sledećoj strani, pročitajte više o mogućim neželjenim efektima diklofenaka.

PageBreak

– Zato posle dužeg korišćenja nekog leka dolazi do mnogih neželjenih reakcija. Od velikog značaja je praćenje bezbednosti svih lekova počev od njihovog stavljanja u promet – poznato kao farmakovigilanca. To je naučna disciplina koja obuhvata otkrivanje, razumevanje, procenu i prevenciju neželjenih dejstava lekova, kao i drugih problema u vezi s njihovom primenom.

Uspeh praćenja bezbednosti lekova od trenutka njihovog stavljanja u promet direktno zavisi od aktivnog učešća lekara u prijavljivanju neželjenih reakcija, što je njihova profesionalna i moralna odgovornost. Štaviše, to treba da bude rutinska aktivnost svih zdravstvenih radnika.

– Neželjene efekte treba obavezno prijaviti svom lekaru ili farmaceutu, koji je zatim dužan da to prijavi nadležnim ustanovama, na osnovu određenih kriterijuma. To je za farmakovigilancu izuzetno značajno jer daje realan profil leka u populaciji i otkriva veoma retke neželjene efekte, koji nisu zabeleženi u kliničkim studijama – ističe Lisin sagovornik.

Stručnjaci tvrde da su lekovi u našem regionu približno istog kvaliteta, a šta je sa cenom?

– Politika cena lekova je posebna oblast u okviru farmakoekonomije i definiše se posebnim državnim aktima. Prethodna politika cena je vrednovala drugačije kriterijume, pa se dešavalo da cene domaćih proizvođača lekova nekad budu niže u okolnim zemljama. Međutim, situacija je sada značajno popravljena uvođenjem nove regulative u ovu oblast, tako da očekujemo snižavanje cena lekova i njihovo dovođenje na realan nivo najkasnije za mesec dana – objašnjava dr Samardžić.

Na kraju, navodimo još neka pitanja naših čitalaca uz odgovore dr Samardžića koji i vama mogu biti od koristi.

Pre tri godine šest meseci sam pila diklofenak. Da li sada treba da očekujem neke tegobe i kakve one mogu biti? 

– Tegobe koje izaziva diklofenak najšešće su akutne i subakutne, što znači da se javljaju ubrzo nakon upotrebe. Neželjeni efekti diklofenaka najčešće pogađaju sistem organa za varenje (želudac i dvanaestopalačno crevo), a prema poslednjim informacijama, može se razviti i tromboembolija. Pošto ste lek uzimali pre tri godine, pod uslovom da tada niste imali neželjene efekte, ozbiljnije tegobe sada ne treba da očekujete.

Iako znam da se dnevno uzima jedna tableta diklofenaka duo, uzimao sam po dve-tri tokom četiri meseca. Želudac me je ponekad boleo, ali bol u leđima bio je jači. Da li je mogao da mi se napravi tromb i moram li otići na kontrolu?

– S obzirom na to da ste uzimali dozu značajno veću od preporučene, što je apsolutno nedopustivo, potrebno je da se javite svom lekaru na pregled, koji će vas po potrebi dalje uputiti. Ipak, treba imati u vidu da se teški neželjeni efekti diklofenaka razvijaju u relativno kratkom periodu nakon primene leka i verovatno ste imali samo prolazni nadražaj želuca, ali je ipak neohodan kontrolni pregled.

Do sada sam koristila diklofenak zbog bola u kičmi. Posle preporuke ALIMS-a probala sam nekoliko lekova, ali mi nijedan ne odgovara, ne oslobađa me bola a javljaju se mučnina, glavobolja... Postoji li adekvatna zamena za diklofenak?

– Postoji niz lekova iz grupe neopioidnih analgetika koji mogu zameniti diklofenak, kao što je ibuprofen. Ipak, nikako vam ne preporučujem da sami isprobavate lekove protiv bola, već se obavezno posavetujete sa svojim lekarom, jer on ima uvid u vaše celokupno zdravstveno stanje.   

Tekst: Vesna Stanimirović