Stručnjaci su izračunali da je reuma najskuplja bolest na svetu. Svaka druga žena i svaki šesti muškarac obolevaju od nekog oblika reume. Zbog reumatskih bolesti gubi se godišnje 14-16 miliona dana bolovanja, a polovina reumatičara mora prevremeno u penziju.

O tome šta je reuma i zašto je važno na vreme prepoznati simptome ovog oboljenja razgovarali smo sa pukovnikom prof. dr Milanom Petronijevićem, načelnikom I odelenja Klinike za reumatologiju VMA.

Šta je reuma i koje su najčešće reumatske bolesti? 

Reumatske bolesti obuhvataju oko 200 oboljenja koja se međusobno veoma razlikuju po uzrocima i načinu nastanka, kliničkoj slici, dijagnostičkim i terapijskim procedurama koje se koriste, ali im je zajednički glavni simptom: bol u zglobovima, kostima, mišićima ili kičmenom stubu koji može biti praćen otokom, deformacijom i poremećajem funkcije zahvaćenog dela tela.

Grubo se mogu podeliti u zapaljenske, metaboličke, vanzglobne i degenerativne reumatske bolesti, mada se one često preklapaju, tako da pacijent može istovremeno da ima dva ili više oboljenja. 

Zapaljenske reumatske bolesti su najozbiljnija oboljenja, karakterišu se upalom zglobova izazvanom autoimunskim procesom gde imuni sistem napada sopstvena tkiva, uključujući i zglobove. Ispoljavaju se kod ljudi srednjeg i mlađeg životnog doba, pa i kod dece.

Nije još uvek sasvim poznato zašto i kako nastaju, ali se zna da razni unutrašnji i spoljni faktori (stres, infekcije, hormonske promene) dovode do bolesti kod osoba kod kojih postoji genetska predispozicija. Za njih je karakteristično da su bolovi i osećaj ukočenosti u zglobovima i kičmenom stubu najizraženiji pri mirovanju (na primer noću i ujutru) i da se tegobe smanjuju tokom dana i posle kretanja. U zapaljenske reumatske bolesti spada i giht kod kojeg je  zapaljenje u zglobovima posledica taloženja kristala soli mokraćne kiseline zbog poremećenog metabolizma (pojačano stvaranje ili smanjena eliminacija) ili prekomernog unošenja njenih prekursora (neuravnotežena ishrana i unos alkohola).

Metaboličke reumatske bolesti posledica su promenjenog metabolizma koštanog tkiva usled različitih uzroka, i tu se ubrajaju osteoporoza, osteomalacija, Pagetova bolest. Posledica je najčešće sklonost prelomima kostiju, čak i posle najmanje traume.

Vanzglobne reumatske bolesti su upalni procesi struktura pored zglobova – tetiva i njihovih omotača, zatim burzi, fasicija i obično su posledica nedovoljnog ili preteranog korišćenja pojedinih zglobova i mišića, na primer do upale tetiva dovode nedovoljni ili ponavljani pokreti jedne ruke. 

Degenerativne reumatske bolesti (osteoartroza, spondiloza, diskartroza) su daleko najčešće i posledica su degenerativnih promena – oštećenja hrskavica u zglobovima i diskusima između pršljenova.

Zašto se i kada javljaju?

Zapaljenske reumatske bolesti su autoimunskog porekla i nedovoljno jasnog mehanizma nastanka. Kod genetski predodređenih osoba (što ne znači da roditelji imaju isto oboljenje) zbog dejstva nepoznatog faktora (često stres ili infekcija) imuni sistem počinje da napada sopstvena tkiva, uključujući i zglobove. Ove bolesti su češće kod žena i javljaju se obično između 20. i 60. godine, ali i kod dece. 

Važnu ulogu imaju i nedostatak vitamina D i kalcijuma, rana menopauza, starenje kao i druga oboljenja i lekovi koju menjaju metabolizam koštanog tkiva. 

Degenerativne reumatske bolesti su oboljenja starijeg životnog doba u čijem nastanku učestvuje i gojaznost, kao i preterano, nedovoljno ili neadekvatno opterećenje zglobova i kičmenog stuba tokom života i rada.

Zašto se simptomi ovih oboljenja najčešće pogoršavaju u jesen i zimu?

Simptomi reumatoidnog artritisa, a pre svega degenerativnih reumatskih bolesti, često se pojačavaju tokom hladnih i vlažnih dana što se dovodi u vezu sa promenama atmosferskog pritiska i poremećajima ravnoteže naelektrisanih čestica u atmosferi.

Pouzdanih naučnih objašnjenja, međutim, još uvek nema. Poznato je da se napadi gihta češće dešavaju zimi kada je pri niskim temperaturama olakšano taloženje kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Nasuprot tome, simptomi sistemskog eritemskog lupusa su izraženiji leti kada izlaganje ultraljubičastim zracima aktivira autoimunski proces.

Na osnovu čega pacijent može da posumnja da boluje od reumatskih bolesti?

Bol sa ili bez otoka u zglobu predstavlja znak postojanja nekog reumatskog oboljenja. Ukoliko su navedeni simptomi izrazito jaki ili traju duže od mesec dana, to je pouzdani znak reumatskog oboljenja kada se treba obratiti reumatologu.

Koliko je važno pravovremeno postaviti dijagnozu?

Dijagnoza zapaljenskih reumatskih bolesti se mora postaviti što ranije, kako bi se lekovima što pre zaustavio ili usporio proces razaranja zglobova. Ove bolesti, ukoliko se ne leče na pravi način, najteže posledice ostavljaju u prve dve godine. Takođe je važno pravovremeno postaviti dijagnozu metaboličkih bolesti kako bi se sprečila njihova najvažnija posledica – prelom kosti.

Da li mogu da se preduprede neke od reumatskih bolesti?

Zapaljenske reumatske bolesti se ne mogu sprečiti, ali se ranim postavljanjem dijagnoze i ranom terapijom može povoljno uticati na njihov tok. Metaboličke bolesti se mogu preduprediti odgovarajućim unosom vitamina D i kalcijuma, pogotovu u detinjstvu, adolescentskom dobu i postmenopauzi, kao i adekvatnom fizičkom aktivnošču, prekidom pušenja, unosa gaziranih i alkoholnih pića. Za sprečavanje napada gihta neophodno je izbegavanje alkohola i pridržavanje posebnog režima ishrane bez purina.

Degenerativne reumatske bolesti se mogu usporiti adekvatnom fizičkom aktivnošću i sprečavanjem gojaznosti. U starijoj i srednjoj životnoj dobi masno tkivo metabolički deluje pogubno na hrskavicu kao što je i prkomerna težina pogubna za noseće delove kičmenog stuba (lumbalna kičma), kukove, kolena i skočne zglobove. Ovi delovi skeleta nose naše telo i nisu predviđeni za težinu veću od 90 kilograma. 

Kako se i da li se reumatske bolesti leče i kolika je uloga rehabilitacije?

Zapaljenske reumatske bolesti se leče imunosupresivnom terapijom. U te svrhe koriste se kortikosteroidi, neselektivni imunosupresivi (od kojih se neki ponašaju kao citostatici) i selektivna biološka terapija usmerena ka molekulima koji učestvuju u nastanku ovih bolesti. Metaboličke reumatske bolesti se leče adekvatnim unosom vitamina D i kalcijuma, uz lekove koji smanjuju razgradnju koštanog tkiva ili povećavaju njegovo obnavljanje. Vanzglobne i degenerativne bolesti više spadaju u domen fizijatrije, a fizikalna terapija daje bolje i dugotrajnije efekte od lekova koji služe za smanjenje bolova.

Kako pacijent može sam sebi da pomogne?

Simetričan bol i otok malih zglobova šaka ili bol u predelu kičmenog stuba koji se pojačava u mirovanju a smanjuje pri kretanju, uz fenomen tzv. jutarnje ukočenosti koja traje duže od pola sata, sa ili bez promena na koži i simptoma drugih organa, pobuđuje sumnju na zapaljenski reumatizam i pacijent treba što pre da se javi reumatologu.

Žene u menopauzi, pogotovu ranoj (pre 45. godine), treba da se jave reumatologu kako bi se procenili rizici od osteoporoze i eventualno izmerila mineralna koštana gustina metodom osteodenzitometrije.

Osobe sa gihtom se moraju pridržavati određenog režima ishrane. Kod degenerativnog reumatizma (bolovi se smanjuju mirovanjem, a pojačavaju kretanjem) najvažniji su umerena fizička aktivnost (svakodnevna šetnja i vežbe istezanja kičmenog stuba) i održavanje telesne težine budući da se na proces starenja ne može uticati.

Tekst: Vesna Stanimirović