- Dolazak Pojasa Presvete Bogorodice izazvao je ogromno interesovanje vernika, pa se danima formiraju dugi redovi ispred hrama u Beogradu.
- Beograd je istovremeno domaćin i drugim velikim svetinjama – u Galeriji SANU traje izložba sa originalima iz Hilandara, poput ikone Bogorodice Odigitrije i Karejskog tipika.
U Beogradu se ovih dana odvija prizor koji budi najdublja osećanja – Pojas Presvete Bogorodice stigao je u prestonicu i vernici danima čekaju u dugim redovima da mu se poklone.
Redovi se protežu ispred hrama, ljudi dolaze iz svih krajeva Srbije, a atmosfera je gotovo hodočasnička: tišina, molitva i strpljenje dok se čeka da se dotakne svetinja za koju se veruje da donosi utehu, isceljenje i blagoslov.
Ali Beograd ovih dana nije domaćin samo Pojasu Presvete Bogorodice. U gradu se nalaze i druge velike svetinje pravoslavlja, koje zajedno stvaraju osećaj da je prestonica postala svojevrsni centar duhovnog života. U Muzeju Srpske pravoslavne crkve čuvaju se originalne ikone iz XV i XVI veka, među kojima su Hristos Pantokrator i Bogorodica Eleusa,
Galerija SANU otvorila je vrata izložbi posvećenoj Svetom Savi, gde se mogu videti originali iz Hilandara – ikona Bogorodice Odigitrije, mozaik ikona Hrista Pantokratora i Karejski tipik iz 1199. godine.
Izložba u Galeriji SANU posvećena Svetom Savi izazvala je veliku pažnju upravo zato što je donela u Beograd svetinje koje se inače čuvaju u Hilandaru. Ono što je važno naglasiti jeste da postavka nije bila sastavljena samo od replika, već su u njoj bile izložene i originalne ikone i rukopisi iz riznice manastira. Time je publika u Srbiji dobila retku priliku da vidi autentične predmete koji su vekovima bili čuvani na Svetoj Gori.
U galeriji pogledajte još slika susreta sa pojasom Bogorodice.
Među originalima posebno se izdvajaju ikona Bogorodice Odigitrije iz 12. veka, jedno od najstarijih i najdragocenijih dela u Hilandaru, zatim ikona Hrista Pantokratora iz 13. veka, koja se smatra remek-delom vizantijskog ikonopisa, kao i mozaik ikona Bogorodice Odigitrije. Tu je bio i Karejski tipik iz 1199. godine, originalni dokument koji je Sveti Sava napisao i zapečatio svojim pečatom, što ga čini jednim od najvažnijih pisanih svedočanstava srpske duhovne istorije. Pored toga, izložena je i ikona Svetog Save i Svetog Simeona iz 17. veka, koja prikazuje dvojicu velikih svetitelja srpske tradicije.
Ipak, da bi se zaštitile najdragocenije relikvije, deo postavke čine su i replike. Tako posetioci mogu da vide kopiju igumanskog žezla koji je vizantijski car Aleksije III Anđel poklonio Svetom Savi, kao i repliku Paterice Svetog Save Osvećenog, štapa koji je Sveti Sava dobio u Jerusalimu. Ikona Bogorodice Trojeručice, koja se čuva u Hilandaru, predstavljena je u vidu replike, dok se original i dalje nalazi u manastiru.
BONUS VIDEO: