Kako nam 1. januar određuje godinu? Stvari koje treba obavezno da uradite za sreću, ali i šta nikako ne smete

Narodni običaji i verovanja za 1. januar – ko prvi treba da uđe u kuću, šta ne smete iznositi napolje i koji rituali simbolično prizivaju zdravlje, sreću, ljubav i novčani boljitak tokom cele godine.
1. januar Foto: MargJohnsonVA/Shutterstock

  • Postoje brojni narodni običaji za 1. januar koji, prema verovanjima, simbolički određuju zdravlje, sreću i finansije tokom cele godine.
  • Smatra se važnim ko prvi uđe u dom, šta iz njega ne treba iznositi i kako treba započeti dan da bi godina bila prosperitetna.
  • Mali rituali poput novčića u novčaniku, novih stvari na sebi i bogate trpeze veruju se kao poziv dobroj energiji i obilju.

Prvi dan nove godine oduvek je nosio posebnu težinu. Smatralo se da onaj ko zakorači u januarski jutarnji prag zapravo kroji sudbinu narednih dvanaest meseci – hoće li godina biti mirna, bogata, puna ljubavi i radosti ili će doneti izazove. Zbog toga su naši preci veliko značaja pridavali ritualima kojima se priziva sreća u dom, a mnoga od ovih verovanja zadržala su se do danas.

Danas, čak i oni koji ne smatraju sebe praznovernim, vole da 1. januar započnu lepom atmosferom, bogatom trpezom i dobrim mislima, jer kažu – kako započneš, takva će ti godina biti.

Ko prvi uđe u kuću – važnije je nego što deluje

U narodnoj tradiciji najviše se priča o osobi koja prva uđe u dom na Novu godinu. Veruje se da je idealno da to bude muškarac, jer simboliše snagu, napredak i plodnost. On može sa sobom doneti sitan poklon – jabuku, čokoladicu, novčić ili kafu, što predstavlja gest koji "unosi sreću u kuću".

Mnoge porodice i danas biraju ko će prvi preći prag nakon ponoći ili ujutru, jer se smatra da taj trenutak postavlja ton za celu godinu. Ako je ta osoba vedra i dobronamerna – veruje se da takva energija ostaje u domu.

Par dočekuje goste Foto: Shutterstock

Šta ne treba raditi 1. januara

Postoji i druga strana običaja – ona koja upozorava šta treba izbegavati kako se ne bi "odnela sreća iz kuće". Prvog dana godine tradicionalno se ne iznosi ništa iz doma, posebno novac, hleb, so i namirnice. Kaže se da blagostanje treba da ostane unutar kuće, bar tog dana.

Takođe, preporučuje se da se ne radi mnogo fizički težak posao, da se ne usisava i da se ne izbacuje smeće. Narod veruje da se time "čisti" i sreća, pa mnoge domaćice generalno sređivanje ostave za 2. januar.

Još jedno rašireno verovanje je da se prvog dana godine treba kloniti svađa, nervoze i suza. Kaže se da ako se dan započne u neslozi, ista energija može pratiti dom tokom cele godine.

Čišćenje kuće Foto: Shutterstock

Šta donosi sreću i blagostanje

Iako su zabrane uvek najzvučnije, tradicija nudi i lepe rituale koji simbolično prizivaju dobro. Mnogi veruju da je dobro imati upaljeno svetlo ili sveću, kao znak svetlosti u domu i nove nade. Takođe je čest običaj da se 1. januara na sto stave med, slatkiši ili kolači, kako bi naredna godina bila "slatka i laka".

Kažu da je dobro na sebi imati barem jedan crveni detalj – komad garderobe, ukras, traku ili nakit, jer crvena boja simbolizuje ljubav, vitalnost i životnu energiju.

Postoji i verovanje da je dobro uneti u dom predmete koji simbolizuju obilje:

  • jabuka za zdravlje i dug život

  • med i slatkiši za sreću

  • novčić za finansijski napredak

  • žito, orasi, vino za plodnost, radost i veselje

Mnoge porodice te darove drže u činiji kao simbol bogatstva koje raste.

Orašasti plodovi Foto: Shutterstock

Tradicija kao podsetnik

Iako nijedan običaj ne garantuje prosperitet, oni imaju svoju lepotu – podsećaju nas da u novu godinu uđemo sa osmehom, dobrim namerama i zahvalnošću za ono što imamo. Neki će ritual posmatrati kao lepu simboliku, dok će drugima biti drag porodični običaj koji okuplja i greje dom.

A možda baš ovu godinu započnete crvenim komadom odeće, nesvađanjem i jabukom na stolu. Ako ništa drugo – lepa je simbolika da svako novo poglavlje počinje svetlošću i dobrim mislima.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Folkloraši održali novogodišnji koncert Izvor: Kurir