Kada je imala samo 11 ili 12 godina, Helena Valero krenula je sa porodicom kroz džunglu Amazona, ne sluteći da će joj se život zauvek promeniti. Tokom puta, pripadnici plemena Janomami napali su njihovu grupu i odveli je sa sobom. U trenutku kada je izgubila porodicu, počeo je njen neverovatan život među jednim od najizolovanijih naroda na svetu.
Običaji i život u plemenu
U početku je bila stranac među njima. Bila je uplašena, nije razumela njihov jezik i nije znala šta je čeka. Međutim, vremenom je naučila njihove običaje, način lova, pravila zajednice i njihov jezik. Postala je deo plemena, udala se za nekoliko muškaraca iz zajednice i rodila decu.
Helena je kasnije pričala da život u džungli nije bio nimalo lak. Ljudi su živeli u stalnoj opasnosti od bolesti, sukoba sa drugim grupama i surovih uslova prirode. Žene su imale veliki broj obaveza – brinule su o deci, pripremale hranu i pomagale u svakodnevnom opstanku zajednice.
U galeriji ispod pogledajte slike iz plemena Janomami!
Kanibalizam
Posebno je privukla pažnju svojim opisima običaja Janomamija, među kojima su postojali složeni pogrebni rituali povezani sa verovanjem o smrti. U nekim zajednicama praktikovan je običaj poznat kao endokanibalizam, gde su se ostaci preminulih članova zajednice koristili u ritualu sećanja i poštovanja prema pokojniku.
Endokanibalizam je oblik kanibalizma u kojem pripadnici neke zajednice jedu posmrtne ostatke članova sopstvene grupe, najčešće kao deo pogrebnog ili verskog obreda, a ne iz gladi ili nasilja. Za razliku od toga, egzokanibalizam podrazumeva konzumiranje tela pripadnika druge grupe, često neprijatelja, što je u nekim kulturama imalo simbolično značenje poput prisvajanja njihove snage ili ponižavanja protivnika. Navodo su spaljivali tela, aonda su pepeo ubacivali u hranu.
Povratak u civilizaciju
Posle više od dve decenije provedene među njima, Helena je napustila pleme i vratila se u svet koji je za nju bio gotovo stran. Više nije bila devojčica koja je nestala u džungli, bila je žena koja je govorila jezikom dva sveta.
Njena životna priča zabeležena je u knjizi „Yanoáma: The Story of Helena Valero“, koju je sastavio italijanski antropolog Etnore Biok na osnovu njenih kazivanja. Do danas ostaje jedna od najneobičnijih priča o preživljavanju, prilagođavanju i životu između dve potpuno različite civilizacije.
BONUS VIDEO: