U kineskoj tradicionalnoj medicini prevencija je važnija od lečenja, a pri terapiji veća se pažnja obraća na otklanjanje uzroka bolesti nego na samu bolest, odnosno njene simptome. Osnovne teorije ove medicine su teorija jina/janga (Yin/Yang), teorija pet elemenata i teorija ćija (Qi) i krvi.

Šta sve ovo znači pitali smo dr Anu Žikić, lekarku kineske tradicionalne medicine, koja je po završetku Medicinskog fakulteta u Beogradu nastavila svoje studije na Fakultetu kineske tradicionalne medicine u Pekingu, a u Beogradu drži promotivna predavanja i vežbe Qi Gonga u Mind Centru Scienca Divina.

Qi Gong je drevna kineska veština u kojoj se skladom pokreta i disanja postiže balans uma i tela. Karakter Qi 气označava energiju, supstancu koja ispunjava ceo univerzum, verovali su stari Kinezi, a karakter Gong功 označava akciju, pokret, kretanje. Dakle, pokretom utičemo na tok Qi (energije) u telu. Da bismo imali fizički i mentalno zdravo telo, neophodno je da tok Qi kroz meridijane (energetske protoke energije), kolaterale, akupunkturne tačke, mišiće i organe bude konstantan i neometan. Ako nije tako, prva senzacija koja se u telu javlja je obično - bol. Ali ponekad disbalans u telu postoji i bez vidljivih simptoma, pa je redovno vežbanje Qi Gonga jedan od efektivnih načina prevencije bolesti. Moglo bi se reći da je Qi Gong umetnost održavanja dobrog zdravlja i ravnoteže, da je nauka, filozofija, borilačka veština, način razmišljanja itd., ali i jedan od osnovnih elemenata kineske tradicionalne medicine.

"Ova medicina ima istoriju dugu preko 4.000 godina. Osnovni elementi kineske tradicionalne medicine su: akupunktura, kineske biljke, tui-na masaža, Qi Gong i dijetologija. U najstarijim kineskim knjigama pronađeni su saveti o zdravoj ishrani koji su prilagođeni kako godišnjim dobima, tako i konstituciji pacijenta. Ovo dodatno ukazuje na značaj koji su joj pridavali stari Kinezi a koji se održao i do danas" - objašnjava Lisina sagovornica i dodaje:

"Shodno osnovama ove medicine, veruje se da se životna energija (Qi) nalazi svugde oko nas i u nama. Sila koja pokreće Qi je neprekidno kretanje između polova Yina i Yanga. Posmatranjem raznolikih procesa u prirodi možemo uočiti smenjivanje i kretanje između ta dva pola. Smena godišnjih doba je jedan od primera. Ona se odražava na celu prirodu pa i na čoveka, tj. promene u dinamici protoka energije koje se dešavaju u organizmu čoveka, uslovljene su i klimatskim promenama. Postati svestan tih promena i živeti u skladu sa njima - jedno je od prvih načela preventive bolesti."

PageBreak

"Po osnovama kineske medicine postoji pet godišnjih doba, a svakom od njih odgovara pet osnovnih ukusa namirnica (slatko, slano, gorko, ljuto i kiselo) koje imaju određenu funkciju i organ za koji su „vezane”. Svako godišnje doba odlikuju kako određena vrsta i ukus namirnica, tako i osnovna načela njihove pripreme, vreme obroka i slično. Ponekad se može desiti da pojava bolesti u određenim godišnjim dobima bude posledica nepravilne ishrane. Na primer, zima je vezana za bubrege a oni su povezani sa emocijom straha. Kada znamo ovo, shvatamo da je veća izraženost strahova zimi normalna, jer je čovek više u Yin fazi - koja je faza samoispitivanja. Ovo je dobro, ali kod nekih osoba strahovi mogu biti suviše izraženi i prenaglašeni, a neke čak mogu da dobiju i napade panike. Shodno ovome može se izvesti zaključak da postoji disbalans u telu pacijenta i da se jedan deo problema odnosi i na smanjenu funkcija bubrega. Namirnica sa svojstvima koja to na najbolji način rešavaju je pasulj (naročito se preporučuje crni, odnosno tamniji), koji i sam ima oblik bubrega" - kaže dr Ana Žikić.

"Kinezi imaju i pet elemenata (drvo, vatra, zemlja, metal, voda) i svakom od njih odgovara određena boja, emocija, namirnica, životinja, zvuk, godišnje doba itd. Upravo Zemlji odgovara godišnje doba koje se zove „kasno leto”. To je otprilike treća nedelja avgusta, tj. sredina kineske kalendarske godine koja sa manjim pomeranjima počinje početkom februara. Element Zemlja ima tokom godine jak uticaj u periodu oko dve ravnodnevnice i dve kratkodnevnice (oko dve nedelje - jednu pre i jednu posle ovih datuma, ili kako Kinezi vole da kažu, sedam i po dana pre i posle). To su neutralni periodi koji su neka vrsta „česme” ili vrlo bitnog međuprolaza, „tačke okretanja” između godišnjih doba, „nevidljivih a sigurnih i konstantnih” promena, koje se dešavaju naizgled neprimetno, i to ne samo u prirodi nego i u nama" - ističe naša sagovornica.

Kinezi su uočili  i vezu između godišnjih doba, organa i ukusa. Po njima, u proleće treba jesti kiselo zbog zdravlja jetre, u leto gorko zbog srca, u jesen ljuto da bi pluća ostala zdrava, a zimi slano zbog bubrega. Za peto godišnje doba, kasno leto, savetuju sladak ukus, zbog zdravlja slezine.

"Međutim, ovo nikako ne znači da se isključivo taj ukus koristi samo za to godišnje doba. Kineska tradicionalna medicina zasniva se na sveobuhvatnom pristupu čoveku i upotreba ovih namirnica zavisi od pojedinačnog slučaja i bolesti pacijenta" - objašnjava dr Ana Žikić.

"Stari Kinezi su verovali da godišnja doba, a pogotovu njihova smena, imaju dubok efekat na naš organizam. Sve je u prirodi energija a mi smo definitivno deo nje. Kako reagujemo iznutra, tj. kako će naš ći (Qi) odgovoriti na tu smenu, upravo je pokazatelj da li smo u ravnoteži sa sobom, sa prirodom, i da li smo zaista zdravi. Upravo se mnoge bolesti najčešće i ispoljavaju na prelasku zime u proleće ili leta u jesen. S obzirom na to da smo pod uticajem klimatskih promena, naš je zadatak da naučimo da živimo u skladu sa njima. Na primer, kada dolazi zima, trebalo bi se pripremiti za tu promenu (vežbama Qi Gonga, uzimanjem određenih namirnica i njihovom posebnom pripremom) kako bismo „doživeli” potpunu lepotu ovog godišnjeg doba i osetili sve blagodeti koje ima za naše telo, a ne unapred strahovali od njega" - kaže nam dr Žikić.

"Kada se radi o bolesnoj osobi", kaže doktorka, "u kineskoj tradicionalnoj medicini, zavisno od uzroka bolesti, postoje posebna pravila ishrane. Na primer, osoba koja ima pojačano znojenje (a naročito zimi) u ishrani bi trebalo da ima više namirnica kiselog ukusa, nego osoba koja nema takvih problema. Ovo svakako ne bi trebalo uzeti kao generalni savet jer postoje namirnice kiselog ukusa koje po svojoj prirodi mogu da budu „hladne” ili „tople”. Naravno, važno je naglasiti da predlog načina ishrane obolele osobe, posle pregleda, svakako određuje lekar."

PageBreak

"Kineska tradicionalna medicina je pre svega povezana sa preventivom bolesti, i upravo to je njena velika prednost u odnosu na neke „druge medicine”. Kada je čovek zdrav dobro je da zna, a još je važnije da poštuje principe zdrave ishrane: kada jesti, šta je najbolje i kako rasporediti namirnice u tri obroka. Doručak je veoma važan, i naročito je bitno da bude do devet sati, jer to jutarnje vreme pripada elementu Zemlje. Kinezi veliku pažnju poklanjaju tečnom doručku, što je za nas u početku strano i teže izvodljivo, ali ipak prihvatljivo. Veliki broj pacijenata privikne se na tečan doručak" - nastavlja doktorka Ana.

Mi smo živa bića i živimo na Zemlji, od nje crpimo hranu i energiju… ali nešto moramo i da joj „vratimo”. Zato je važno da u ovom periodu mi hranimo „našu Zemlju, Zemlju u nama”, često vole da istaknu Kinezi. Večeru bi trebalo završiti do sedam časova uveče, što je možda malo teže u našim uslovima, ali u Kini je uvek tako.

"Primena istočnjačke kuhinje kod nas je moguća" - ističe Lisina sagovornica i dodaje:

"Naravno da nemamo sve vrste namirnica, ali postoje zamene. Začini koji su veoma važni mogu se prilagoditi, a neki od izvornih mogu se naći u radnjama zdrave hrane. U svakom slučaju, ako postoji želja, uvek se može naći i način..."

Zima je vreme kada mnogi od nas prirodno smanjuju svoju aktivnost. Ako je to slučaj i sa vama, onda bi svakako trebalo da smanjite količine hrane koje unosite u svoje telo, čime takođe izbegavate i nagomilavanje kilograma.

Po staroj kineskoj poslovici „ostati 70% utopljen, 70% nahranjen, forsirati korenasto povrće i kupus, učiniće vas snažnim i zdravim”.

Trebalo bi izbegavati velike količine svežeg, termički neobrađenog povrća, jer ima tendenciju „hlađenja” tela.

Dobro je jesti: supe, dinstano povrće, korenasto povrće (celer, cveklu, ren, kelerabu, komorač, paštrnak, peršun, rotkvu crna i belu, rotkvice, šargarepu, šparglu, bundevu), a naročito pasulj, alge i crni luk.

Zdrave supe, integralne žitarice, preprženi orasi i semenke suncokreta pomažu da se zagreje „srediste” našeg bića i da bude što bolje „ishranjeno”.

Ranije otići na spavanje, dobro se odmoriti, ostajati u toplom, izbegavati preterano znojenje, koristiti tople kupke pred spavanje (naročito potapanje nogu u toplu vodu - a Kinezi imaju i posebno bilje koje koriste u kupkama shodno godišnjem dobu), trošiti minimum energije i ne izlagati se preteranim fizičkim aktivnostima - neki su od osnovnih saveta za održavanje zdravlja tokom zime.

Vesna Stanimirović