Emocionalna inteligencija poslednjih je godina često spominjan pojam, kojem naučnici pridaju puno značaja. Ako je cilj vaspitanja stvoriti srećnu, zadovoljnu i dobro prilagođenu osobu, visok procenat emocionalne inteligencije važniji je no što mislimo.

Želimo li ukratko objasniti pojam emocionalne inteligencije, tada bi to bio skup emocionalnih i društvenih veština koje čoveku pomažu da bolje funkcioniše i lakše se nosi sa svakodnevnicom. Dakle, emocionalna inteligencija je nešto što se rečima tako lako opisuje, ali to je i nešto što je istovremeno prava životna mudrost.

Razvoju svakog deteta emocionalna inteligencija barem je jednako važna kao i procenat inteligencije, iako se u našem društvu ovoj drugoj pridaje puno više značaja nego prvoj inteligenciji.

Procenat emocionalne inteligencije označavamo skraćenicom EQ.

Primera radi, istraživanja su pokazala da članovi Mense (kluba najinteligentnijih) ne pokazuju veći ukupni uspeh u životu od prosečno inteligentnih. Velika inteligencija, očito, nije preduslov da bismo zadržali partnera, ostvarili uspešne veze s drugim ljudima, bili vedri i optimistični. No, visoka emocionalna inteligencija, ili EQ, pomoći će nam upravo u veštinama ophođenja s drugim ljudima, u tome da lakše savladavamo stres, manje tragično sagledavamo probleme i slično.

Na sledećoj stranici pročitajte više o tome kako razvija emocionalna inteligencija!

PageBreak

Emocionalna inteligencija nešto je što delimično dobijamo genima, ali i učimo. Što ranije počnemo savladavati brojne emocionalne i društvene veštine, to će nam zbog visoke emocionalne inteligencije život biti lakši i prijatniji.

Činjenica je da se ljudi međusobno razlikuju po karakteru, tako da se neki srećnici među nama rađaju prirodno sa velikim optimizmom i s a visokom emocionalnom inteligencijom, no istina je da većina nas ipak nema takve genetske predispozicije.

Odlična vest je da postoje vrlo jednostavni i razrađeni trikovi, veštine, navike i igre kojima možemo poboljšati emocionalnu inteligenciju. Kako je emocionalna inteligencija ipak manje genetski uslovljena, to nam omogućuje da popravimo propuste prirode i sami utičemo na razvoj svojih i dečijih sposobnosti.

Emocionalnu inteligenciju najlakše ćemo poboljšati deci tokom vaspitanja i razvoja, iako nema prepreka da i odrasli rade na unapređenju svoje emocionalne inteligencije. Još jedna dobra vest je da roditelji koji razvijaju detetovu emocionalnu inteligenciju istovremeno rade i na poboljšanju svoje.

Emocije su nešto što je u prošlosti predstavljalo prirodnu zaštitu i instinktivne ljudske reakcije: strah nam pomaže da izbegnemo opasnost, da se ne povredimo, uz pomoć ljutnje lakše savladavamo prepreke (adrenalin nas tera napred) itd.

U slučaju naših primitivnih predaka sve je bilo jednostavno - emocije su se aktivirale u pravim trenucima. No, danas, najviše zbog stresnih uslova života, ljutnja se aktivira u saobraćajnim gužvama, gledanjem televizije aktiviraju se sve vrste emocija, pa čak i za vreme igranja video igrica. Priroda nije predvidela ovakav način života i naše nas emocije često zbunjuju, pa i ometaju. Emocije su biohemijske reakcije u mozgu, te se aktiviraju na podražaj. Dakle, u prošlosti su podražaji opravdavali aktiviranje emocija, dok danas to više nije uvek tako.

Srećom, kako su emocije biohemijske reakcije, tako postoje vrlo jednostavni načini da promenimo svoj mozak i mozak svoga deteta, odnosno da se "istreniramo", naučimo da drugačije reagujemo i time unapredimo emocionalnu inteligenciju. Za sada ćemo reći da se osmeh, optimizam, dobro raspoloženje, ograničavanje ljutnje i druge veštine vežbaju igrama, trikovima, veštinama i navikama.

TEST - EQ - ovaj jednostavan test služi boljem upoznavanju sebe i svojih emocija, a cilj nije da pruži određeni broj bodova, za razliku od IQ testa. Velika većina čovečanstva pala bi na njemu, dakle na vama je da uporedite koliko ste tačnih - odnosno, poželjnih po preporuci psihologa, vi odgovora zaokružili, a zatim da promislite o mogućnostima uvođenja nekih promena kada su u pitanju reakcije na određenje spoljašnje činioce.

Na sledećoj strani, čeka vas EQ test od 20 pitanja...

PageBreak

Na pitanje EQ testa odgovorite sa T (tačno) ili N (netačno):

1. Ako me verbalno napadnu, obavezno se razljutim.

2. Dobro se nosim sa tuđim osećajima tuge, čak i mojih najbližih.

3. Ukoliko mi neko preti fizički, osećam ljutnju i strah.

4. Mogu se odlučiti da volim nekoga, a onda to i pokazujem.

5. Dobro podnosim tuđi gnev i mržnju.

6. Zbog nekih stvari se redovno brinem.

7. Ponekad i u nekim situacijama osećam stid.

8. Osećaji ljutnje neprestano mi se vraćaju zbog pojedinih situacija ili osoba.

9. Zbog nekih stvari iz svoje prošlosti osećam stid.

10. Ponekad se osećam poniženo.

11. Zbog nekih situacija redovno osećam teskobu.

12. Zbog specifičnih pitanja neprestano mi se vraćaju osećaji tuge.

13. Ljubomora je ponekad deo moga života.

14. Redovno padam u depresiju.

15. Stres me nikad ne napušta.

16. Sasvim slobodno zagrlim druge osobe oba pola.

17. Redovno sebi dopuštam trenutke plača.

18. Uz određenog partnera mogu izraziti sve što sledi: emocionalnu ljubav, fizičku ljubav i reči ljubavi.

19. Kada se dobro isplačem, osećam se odlično.

20. Bez ustezanja i vrlo iskreno mogu reći " Volim te" muškarcu, ženi ili detetu.

Na sledećoj stranici pročitajte koji su poželjni odgovori EQ testa i kako da tumačite svoje rezultate.

PageBreak

Najvažnije što ti ovaj test može ponuditi jeste misao: "Ja mogu promeniti svoju emocionalnu reakciju ". A vi to možete! Možda će za to biti potrebno dosta vremena i energije, ali prvi korak se ogleda u tome da shvatimo da mi to MOŽEMO. Drugi bi bio u prihvatanju ideje da ti to ŽELIMO da promenimo.

Upravo ta želja će nas odvesti do cilja kojim treba ići. Uporedite svoje i poželjne odgovore pa zaključite sami ili uz pomoć dobrog prijatelja koliko ste emocionalno zreli i da li treba težiti ka promenama u načinu razmišljanja i doživljavanja sebe i drugih.

Poželjni odgovori:

1. N, 2. T, 3. T, 4. T, 5. T, 6. N, 7. N, 8. N, 9. N, 10. N, 11. N, 12. N, 13. N, 14. N, 15. N, 16. T, 17. T, 18. T, 19. T, 20. T

Tekst pripremila: Maja Vračar, diplomirani pedagog

Izvor: Pedagog.rs