Da uzgajanje divlje ruže ili šipka, može itekako da bude isplativo, uverili su se Dostanići iz Salaša Noćajskog, kod Sremske Mitrovice, koja ovu biljku, proizvodi na plantaži od dva hektara, gde prinosi dostižu i više od deset tona. Berba se bliži kraju, a Dostanići sav rod prerađuju za pekmez i sirup, koji su veoma traženi.

Domaćin Dragan Dostanić, po struci inženjer poljoprivrede, tvrdi da ima obezbeđeno tržište da zasadi još dva hektara pod šipkom, plus da proširi rasad sadnica i da na njegovoj plantaži nekoliko radnika dobije stalni posao.

PROČITAJTE JOŠ: Selo Prosek, a rod van proseka: evo kako je Ivan Petrović uzgojio džinovsku papriku kraj Niša!

- Smatram da previše proizvodimo neke kulture koje nam ne donose neku zaradu, ili to činimo samo za svoje potrebe. Zato bismo mogli da se okrenemo proizvodima od koji bismo imali višestruku korist. Primera radi, na hektaru pšenice meni ostane jedva sto evra čistog prihoda. Zato sam odlučio da pšenice zasejem tek onoliko, koliko je potrebno mom domaćinstvu, a ostale površine ću da zasadim šipkom. Dva hektara pod šipurkom, godišnje donese prihod kao sa 50 hektara pšenice - ističe Dragan i dodaje da poljoprivrednici ulože mnogo u ratarske kulture, a dobit je minimalna ili su čak u minusu.

Naš sagovornik objašnjava da na hektar površine treba 2.000 sadnica šipurka. Sadnice nisu skupe, a biljka uspeva na zemljištu koje ne treba da bude visoko kvalitetno, sa minimalnim ulaganjima. Uzgoj ne zahteva veliko angažovanje. Sadnice brzo napreduju, a za dve godine daju plod. Na rod ne utiče suša, ni vremenske nepogode, a veoma je otporan na razne bolesti.

PROČITAJTE JOŠ: Koliko se isplati sadnja oraha: hektar zasada bez mnogo ulaganja donosi 10000 evra godišnje!

Šipak, inače, dostiže visinu do tri metra. Plod je tamnocrvene boje i bogat je vitaminom C. Izraelski naučnik Majkl Aviram utvrdio je da sok od šipka ima snažnu antioksidativnu moć, snažniju čak i od crnog vina i zelenog čaja.

Tekst: S. Kostić

Izvor: Novosti