Kod magnolija se razlikuje čitava paleta različitih cvetnih oblika. Prvi vesnik proleća je zvezdasta magnolija (Magnolia stellata). Njeni zvezdasti cvetovi bele boje pojavljuju se još u martu. Ova sorta je zahvalna za male bašte, jer je visoka samo 3 m. Kao močvarna biljka raste na vlažnom zemljištu bez krečnjaka, bogatom humusom. Sorta “Royal Star” je otpornija na mraz od divlje vrste, cveta nešto kasnije i ima krupnije cvetove. Magnolija “Alba Superba” predivnih snežnobelih, upadljivih i dugotrajnih cvetova najranije cveta.

Magnolija (Magnolia x soulangeana), koja se greškom naziva i lalinim drvetom, bez sumnje je najpoznatiji predstavnik ove vrste biljaka. Pre skoro 200 god. u Francuskoj je nastala ukrštanjem dve divlje vrste. U međuvremenu se od nje mogu stvoriti različiti oblici. ”iroka je paleta boja njenih cvetova. Neke sorte imaju široke cvetne čašice koje se otvaraju od aprila. Ova sorta nešto je osetljivija  na mraz. Često je dovoljan samo blaži mraz da cvetovi dobiju braon boju. Ukoliko u bašti želite da posadite ovu sortu, potrebno vam je više prostora, jer se ona vremenom širi i do 7–8 m.

Kod nas je poznata magnolija (Magnolia x loebneri) “Leonard Messel” . Ova sorta je niske forme, raste samo do 3m. Po obliku latica slična je vrsti Magnolia stellati. Njeni cvetovi imaju ružičastu nijansu i otporniji su na mraz. U našim krajevima  se gaji Magnolia soul “Nigra”  i “Alexandrina“, koja je snažnog rasta. Cveta početkom aprila, dok “Nigra” cveta sredinom aprila. U našim uslovima ova sorta često obnavlja cvetanje u avgustu. Fascinantno lepe su zimzelene magnolije, one sa veoma krupnim cvetovima, magnolije sa žutim cvetovima poput “Elizabeth” i “Yellow Bird”.

Najpoznatija sorta zimzelenih magnolija je Magnolia grandiflora, koja raste na primorju. Nije otporna na temperaturu nižu od 12 stepeni. Međutim, može se uspešno gajiti i u gradskim uslovima na zaštićenim mestima.

Da biste dugo uživali u lepoti magnolija, trebalo bi da vodite računa o njihovom staništu. Divljim vrstama je potrebna propustljiva, blagokisela zemlja bogata humusom. Pošto one imaju pljosnat koren, ne bi trebalo okopavati deo oko njega. U pojedinim delovima naše zemlje, a naročito u Vojvodini, dolazi do problema sa neredovnim cvetanjem i sa hlorozom, čak i kod onih vrsta koje su stare više godina. Problem su krečnjak i visoka pH vrednost zemljišta. Zato zemlju za magnolije treba pomešati sa tresetom “Novobalt” . Biljku, takođe, treba prihranjivati veoma kvalitetnim uvoznim đubrivima koja ne zagađuju zemljište.

Milan Topalović, vlasnik rasadnika “Aca i Milan Topalović”