Kada se dinje i lubenice gaje na otvorenom, vrlo efikasnim se pokazalo uzgajanje na crnoj foliji. Malčiranje ili zastiranje zemljišta prozračnim plastičnim folijama ima dosta pozitivnih efekata u ranoj proizvodnji. Ispod folije temperatura je viša za 2 do 5 stepeni, što povoljno utiče na rast biljaka. Folije se rastežu duž zasejanih redova i zagrću sa strane sitnom zemljom. Na foliji se otvaraju rupe prečnika od 8 do 10 cm i u te otvore se rasađuje rasad.

Da biste podstakli formiranje bočnih izdanaka sa ženskim cvetovima, trebalo bi da prelomite vrh vreže posle četvrtog lista.

Optimalno vreme za berbu ("zreo ukus") kod kantalupa i mrežastih dinja vidi se po kružnim napuklinama oko peteljke. Plod se lako odvaja od vreže, ali trebalo bi ga pojesti u roku od nekoliko dana. Ukoliko se plod odvoji od peteljke, otpadne ili se odseče dok su napukline još polukružnog oblika ("zrela berba"), ostavite ga još oko dve nedelje u hladnoj i vlažnoj prostoriji (optimalno je 10-12°C) i on neće izgubiti ukus u tom periodu.

Dinje se, kao i krastavci, uzgajaju iz semena od aprila do kraja maja u saksijicama na prozorskoj dasci (temperatura potrebna za klijanje najmanje 22°C). Tri do šest nedelja kasnije biljčice formiraju dva-tri lista i mogu da se presade u toplu leju ili rasadnik. Zdrav rasad kupljen kod baštovana sme da se iznese na otvoreno tek od početka maja.

Kada je u pitanju rastojanje između biljaka, najbolje je da za dinje niskog rasta ono bude najmanje 60 cm, a za krupne sorte 80-100 cm.

Dodatni savet je da pre sadnje u leju dodajte zreo kompost. Biljke koje su formirale svoj koren ogrnite zemljom bogatom humusom do visine od 20 cm.