Kada ona ili on zauvek ode iz našeg srca i iz našeg života, logicno je da s njim ili s njom više ne delimo životni prostor. Za onog koji ide iz zajednickog stana kaže se da „ide napolje“ i na prvi pogled uvek izgleda da je njemu teže. Me utim, ako sagledamo problem malo dublje, uvidecemo sledece: onaj ko odlazi iz stana cesto ima više šansi da brže preboli rastanak, jer odlazi u nešto novo što mu donosi nove obaveze, izazove i probleme, i na taj nacin ga surovo i rapidno odvaja od prošlosti.

Za razliku od njega, onaj ko ostaje u stanu postaje pravi talac okruženja, stvari i ambijenta, koji ga pritiskaju, podsecaju, rugaju se i podsticu emocije, negativno raspoloženje i depresiju. Jednostavno, isti stari prostor ne dopušta da se tako lako pobegne od prošlosti.

Oproštaj od starog smisla i dobrodošlica novom

Ukoliko je vama partner otišao i vi ste ta osoba koja ostaje u stanu, prvi savet je da nikako ne budete prisutni kada se partner bude pakovao – nepotrebno cete se izlagati teškim emocijama ili pak nesvesnim „policijskim nadzorom“ da slucajno ne ponese nešto što nije njegovo. Ako bi se to i desilo, pre ite preko toga i uzmite to kao kolateralnu štetu. Kada definitivno „napusti objekat“, ostajete sami sa onim što je oko vas ostalo. To „što je ostalo“ definitivno više nema onaj smisao koji je ranije imalo, i to iz dva enterijerskoracionalna razloga:

1. Zato što su odnete mnoge stvari koje su dotadašnju koncepciju cinile celinom, pa je ona sada prakticno „krnja“, sa izva enim kockicama svoga tela. Ne vredi je „krpiti“...

2. Zato što se naglo promenio socijalni aspekt vašeg stana – sami ste ili s nekom drugom osobom, pa samim tim imate drugacije potrebe i morate prilagoditi prostor upravo toj promeni.
Kada usvojimo ova dva racionalna razloga, istovremeno rešavamo i onaj najteži, emotivni problem: nova koncepcija mnogo brže će nas odvojiti od nemile prošlosti !

Kako otvoriti nova vrata životu u starom prostoru.

Šta nam je činiti? Naravno, preurediti stan! Kako, a da ne ulazimo u ozbiljno renoviranje i sa što manje para? Na bezbroj načina. Evo nekoliko saveta:

• Ako već ne možete krevet, obavezno promenite desen i boju posteljine – nešto šareno, veselo, pomalo šašavo... Ulaskom u krevet s takvom posteljinom žestoko će vam se skretati pažnja.

• Premestite televizor, a samim tim i sedenje u dnevnom boravku – time ćete promeniti vaš najčešći svakodnevni položaj, a time i vizuru ispred vas, što je važno jer će vam sprečiti „memorijske linkove” koji vas mogu rastužiti.

• Kupite nove i drugačije čaše i šolje, pogotovu one za kafu. To su male stvari za koje nismo ni svesni koliko utiču na život, raspoloženje i doživljaj trenutka.

• Zamenite dotadašnje tipične namirnice u frižideru s drugim, luksuznijim. Parizer s kačkavaljem i „buđavi” sir koje on voli apsolutno izbacite iz jelovnika.

• Promenite pastu za zube, kupku i mleko za telo koje ste koristili kada ste bili s njim i zamenite zavesu tuš-kabine totalno drugim desenom.

• Zavolite novi parfem! Čulo mirisa je jedan od najjačih memorijskih receptora.

• Kupite nove kućne papuče i ogrtač – (ista stvar kao sa šoljama za kafu).

• U biblioteci potpuno promenite raspored knjiga. Osvežićete taj kutak i dugo će vam pogled na njega biti inspirativan – kao da ste kupili nov komad nameštaja.

• Izbacite iz kuće sve zajedničke uspomene, predmete i ostale „podsetnike“.

• Biljke koje ste zajedno gajili u stanu poklonite komšiji i kupite nove, samo vaše. Vi ćete ih gajiti od početka i simbolično ćete imati zajednički početak.

• Naravno, promenite boju zidova! Time ćete apsolutno promeniti ambijent i atmosferu življenja. Nemojte preterivati sa intenzivnim, drečavim nijansama. Vama treba relaksacija. Izaberite neku optimističku svetlu oranž ili žutu nijansu, koja će vas podići, razveseliti, učiniti prostor veselim i svežim.

• Promena boje zidova može povući i promenu položaja slika na njima. Kupite i poneku novu, makar jeftinu reprodukciju, ali lepu. Predlažem apstrakciju, a nikako portret, jesenji pejzaž ili mrtvu prirodu.

• Provodite što manje vremena sami...

• ...i pronađite srodnu dušu!

Pod oštrim uglom - Igor Jovanović, arhitekta