Pojedine žene prođu kroz menopauzu sa manjim smetnjama, neke bez ikakvih teškoća, dok izvestan broj ima izrazite smetnje, koje mogu da im poremete život iz temelja. 

Prelazak u doba menopauze je prirodan deo životnog procesa. To je, takođe, i vreme psihičkih promena. Stoga mogu da se očekuju emocionalni odgovori na njih – i pozitivni, i negativni. Menopauza ne stvara ozbiljne emocionalne probleme većini žena. Naprotiv! Mnoge od njih slave osećaj slobode zbog kontrole rađanja i menstrualnog krvarenja. Često žene otkriju i da je to razdoblje njihovog života visokoproduktivno – i u poslu, i u ličnom životu.

Međutim, uobičajeno je i da se osećaju uznemireno zbog telesnih promena, koje uključuju: smanjenje seksualne želje, gubitak plodnosti, promene raspoloženja, neprijatnost zbog znojenja i toplotnih talasa, dobijanje na težini, strah od bolesti.  

1. Šta možete da učinite za sebe?

Upravljajte simptomima koji prate menopauzu, ne dozvolite da oni upravljaju vama! Pravilno se hranite, dosta se odmarajte, vežbajte, izbegavajte previše kafe i alkohola. To će da poboljša vaše emocionalno i psihičko zdravlje. Važno je da zauzmete opušten stav u vezi menopauze.

2. Da li se zna kada će kod neke žene da nastupi menopauza?

To je teško prognozirati. Značajnu ulogu ima način života, pušenje, građa tela i nasleđe. Ranije dobijanje prve menstruacije (menarhe) ne znači da će žena ranije da izgubi menstruaciju. Mnogo je značajnije javljanje i trajanje ciklusa kod ženine majke.

3. Da li postoji način da se „predvide“ ove promene?

Od nedavno je u upotrebi određivanje nivoa Antimilerovog hormona (AMH). Merenjem njegovog nivoa može da se predvidi nastupanje očekivanih promena koje su karakteristične za perimenopauzu! Time može da se približno predvidi i vreme menopauze.

4. Koji je najveći problem u perimenopauzi što se tiče izgleda žene?

Pored viška kilograma, najčešća promena na koju se žene žale u prelaznom dobu je gubitak kose i rast dlaka na licu. Iznenada, skoro „preko noći“, mogu da primete kako njihova kosa nema onu punoću i izgled kao ranije. Takođe, dlake na vratu počinju da intenzivnije niču. U početku se verovalo da je pad nivoa estrogena glavni uzrok opadanja kose. Međutim, novija istraživanja su ukazala da bar dva hormona učestvuju u tom procesu. Nedostatak estrogena, zajedno sa padom progesterona, dovodi do opisanih promena – kako na kosi, tako i do maljavosti na licu, vratu i drugim delovima tela.

5. Da li se preporučuje hormonska supstituciona terapija?

Ona ima i dobre i negativne strane. Primenjuje se samo kod odabranih pacijenata - po mogućstvu najmanja efikasna doza, i to u ograničenom vremenu.

6. Šta je alternativa hormonskoj terapiji?

U prvom redu, trebalo bi izbegavati preterano konzumiranje alkohola, kafe i začinjene hrane. U ishranu treba uvesti dosta sojinih proizvoda. Potrebna je primena Kegelovih vežbi, da bi se ojačali mišići vagine i male karlice. Pored toga, redovni seksualni odnosi će da sačuvaju elastičnost vagine. Odlične su i relaksacione vežbe kao što je joga, ili vežbe meditacije – za opuštanje. Akupunktura takođe može da bude od pomoći.

Dovoljno kvalitetnog sna, redovna fizička aktivnost, pravilna ishrana, uz primenu biljnih (fito) preparata, koji sadrže prirodne hormone - većini žena će pomoći da otkloni navedene tegobe, ili da ih bar ublaži do stepena kada postaju podnošljive.

7. Koje su faze u menopauzi?

  • Perimenopauza: Nekoliko godina pre menopauze, dešavaju se određene promene u organizmu žene. Ona može da traje od dve, pa čak do petnaest godina pre nego što nastane menopauza.
  • Menopauza: Poslednja menstruacija se javlja između 45. i 55. godine.  Medicinska definicija menopauze je izostanak menstruacije u periodu od najmanje 12 meseci.
  • Postmenopauza: Medicinski naziv za vreme posle menopauze je  postmenopauza. Ova tri termina pokrivaju životno doba žene u periodu od pete decenije do kraja života.

8. Kada najčešće prestaje menstruacija?

Od svakih sto žena, osam izgubi menstruaciju do 40 godina. Sa druge strane, pet od sto žena ima menstruaciju do 60 godina. Menopauza prosečno nastupa između 45 i 55 godina, što daje prosek od 51. godine.

9. Da li prestaje uživanje u seksu?

U zrelom životnom dobu svakako treba da bude mesta za romantiku i seks. Jedna od zabluda je verovanje da se sa ulaskom u menopauzu, kada se završe plodne godine žene, završava i njeno uživanje u seksu. To nikako nije istina. Često seks u tim godinama postane još bolji, opušteniji, jer više nema bojazni od eventualne neželjene trudnoće, niti straha da bi vas i vašeg partnera za vreme seksa mogla da iznenade deca. Iako se u ženinom telu događaju određene promene, koje mogu da utiču i na smanjeni libido, one nisu jedini razlog. Strast može da „utihne“ i zbog nekih lekova, bolesti, ali i stresa kojem je žena izložena, kao i eventualne loše slike o samoj sebi.

Izvor: Lisa