Tim naučnika u Oksfordu bliži se kraju kliničkog ispitivanja vakcine protiv kovida 19, preneo je RTS 19. jula 2020. godine.

Ono se vrši nad deset hiljada ljudi svih uzrasta u Britaniji i drugim delovima sveta, a pre svega u Brazilu gde se pandemija korona virusa otela kontroli. Prve vakcinacije se očekuju pre kraja godine i to ne samo u Britaniji.

Oksfordski virusolog Rob Lamkin-Vilijams rekao je za RTS da je u toku globalna proizvodnja vakcine.

Koliko blizu je Britanija razvoju vakcine?

Veoma blizu. S obzirom na to da je u toku ogromno kliničko ispitivanje, grupa u Oksfordu se nada, mada još nema nikakvih garancija, da prve vakcinacije počnu nešto pre Božića.

Vakcina se već proizvodi na nekoliko lokacija u Evropi i Americi i, što je još važnije, u Serum institutu u Indiji. Dakle, već je u toku globalna proizvodnja vakcine, koja će biti upotrebljena ukoliko se klinička ispitivanja pokažu uspešnim.

Da li ispitivani uzorak predstavlja sve starosne grupe, pošto su mladi ljudi mahom asimptomatični, dok je srednja generacija, a posebno žene kao ja, podložna virusu skoro koliko i najstarija populacija. Dakle, odakle su ljudi, uključeni u kliničke studije, i koje starosne grupe predstavljaju?

Trenutno su u ispitivanje uključeni mahom zdravi ljudi svih uzrasta. Ne mogu tačno da vam kažem ko su najstariji ispitanici, ali ima ih iz izuzetno rizičnih grupa.

Ja sam astmatičar, te i sam pripadam rizičnoj grupi. Reč je o širokoj starosnoj grupi od oko deset hiljada ljudi, uključenoj u ovu studiju.

Prvi talas jenjava. Drugi nas očekuje u septembru, ali se u Brazilu oteo kontroli, tako da je u studiju uključeno oko pet hiljada ljudi u Brazilu.

Mnogo je teorija zavere u opticaju pogotovo kada je reč o saglasnosti. Da li ti ljudi znaju da su deo kliničke studije?

Regulative su veoma oštre kako ovde, tako i u Brazilu. Svi znaju da su deo studije. Informisani su i često dugo razgovaraju o ispitivanju sa svojim lekarom ili medicinskom sestrom.

U ovoj studiji dobijaju ili vakcinu ili placebo, a da ni sami, kao ni lekari, koji im vakcinu daju, ne znaju da li je prava ili ne.

Kada studija bude završena, sa nje se skida veo tajnosti i upoređuju se rezultati između prave vakcine i placeba. Držimo palčeve da vakcina deluje.

Pomenuli ste Božić. Da li će tada vakcina biti davana samo Britancima ili jednom delu sveta, ili će biti dostupna svima?

U toku je proizvodnja dve milijarde vakcina, od toga pola milijarde u Indiji. Tamošnji Serum institut je visoko akreditovan i godišnje proizvodi ogromne količine vakcine protiv grupa, koja se globalno distribuira.

Dakle, nije reč samo o Britaniji. Ovo je globalno. AstraZeneka je britanska kompanija, ali poseduje proizvodne pogone širom sveta i svi rade na proizvodnji vakcine.

Kako će teći sama vakcinacija? Pročitala sam da će ići u dve faze. Je li to istina?

To je odlično pitanje, jer ne znamo ni da li sama zaraza pruža imunitet. Prošle nedelje je objavljena studija da zaraženi proizvode antitela - neutrališuće i T-ćelije, koje uopšteno rečeno čine dva dela odbrambenog sistema, ali da njihova koncentracija jenjava u roku od šest meseci.

Ne znamo koliko su ljudi imuni posle tog perioda, tako da je moguće da će biti potrebne revakcinacije. To još ne znamo, jer ne znamo dovoljno o samom virusu.

Prošlog Božića ništa nismo znali o ovom virusu. Nikada pre nije razvijena vakcina u roku od godinu dana.

Ljudi su posebno zabrinuti zbog brzine kojom se vakcina razvija. Osećamo se kao u tunelu bez svetla na njegovom kraju. Šta je vaša procena? Koliko je ova vakcina bezbedna?

Bezbednost vakcine nije kompromitovana. U to mogu da vas uverim. Jedna od prednosti oksfordske grupe, koja je vodeći od 23 timova, koji svi trenutno obavljaju klinička ispitivanja, je u tome što je radila na sličnoj vakcini za sličan virus, koji izaziva MERS ili Bliskoistočni respiratorni sindrom.

Dakle, kostur razvoja vakcine i njene bezbednosti su već postojali u izvesnoj meri. Dakle, ovde je reč o prilagođavanju postojeće vakcine novom virusu. Dakle, već je mnogo bezbednosnih mera preduzeto i nastavljaju se i sada.

Živimo u eri nanotehnologija. Na društvenim mrežama mnogo se govori o tome da se nove nanotehnologije ubacuju u nove vakcine kako bi nas na držale pod još većom prismotrom. Kakav je vaš komentar na to?

To je apsolutna besmislica. Neću upotrebiti mnogo oštriju englesku reč.

Pomenuli ste 23 tima koje razvijaju vakcinu. Možemo li onda ovu trku za razvoj vakcine uporediti sa trkom za razvoj atomske bombe u Drugom svetskom ratu?

Ne bih rekao da je reč o utakmici. Oksford je stigao najdalje, ali nema garancija da će uspeti. Druga vakcina se razvija na Imperijal koledžu u Londonu.

Vakcine se razvijaju i u Americi. Kineska studija objavljena je nedavno u britanskom medicinskom časopisu "Lanset". Svi timovi razmenjuju informacije, jer svi streme istom cilju, a to je vakcina za ceo svet.

Znam da se farmaceutske kompanije obično ne smatraju altriustičnim, ali nije ni u čijem interesu da globalna ekonomija propadne, a ogroman broj ljudi se razboli i umre.

Dakle, oni sarađuju najtešnje moguće.

Pomenuli ste kinesku vakcinu. Ko nju razvija? Da li je reč o laboratoriji u Vuhanu nedaleko od mesta gde je sve počelo?

Ne, ne mislim da je razvijaju tamo. Mislim da je razvija kompanija Sajnovak, koja je veliki kineski proizvođač vakcina. Ta vakcina je veoma slična oksfordskoj što je može videti i iz članka u "Lansetu" od pre dve nedelje.

Pomenuli ste ekonomsku stranu razvoja vakcine. Koliko ona može da košta zemlju u razvoju, koja nastoji da je pribavi što pre?

Cena se poredi sa cenom espresa, ali je i to za neke zemlje mnogo. Postoji globalna inicijativa za vakcinaciju GAVI, koja će finansijski pomoći i najsiromašnijim zemljama da dođu do vakcine.

Lemkin-Vilijams, jedan od čuvenih britanskih virologa, naglašava da je ovo prva od mnogih vakcina protiv kovida 19 i da će svaka sledeća biti savršenija od prethodne.

Intervju vodila: Ivana Miloradović

Izvor: RTS