Različiti tretmani "brzog izlečenja deformiteta", "nameštanja atlasa" i "vraćanja pršljenova na mesto", koje najčešće nude nadrilekari, bez kakvog znanja iz ove oblasti medicine, mogu da pogoršaju stanje pacijenta, da dovedu do preloma kostiju, ponekad čak i do smrtnih slučajeva, upozorava u intervuju za "Novosti" dr Oleg Krneta, specijalista ortopedije i spinalni hirurg Instituta za ortopedsko-hirurške bolesti "Banjica":

- Takve metode postale su popularne svuda u svetu, ne samo u Srbiji. Razlog za to je, možda, činjenica da se ljudi plaše suočavanja sa problemom i lakše im je da stave glavu u pesak. Međutim, intervencije bez prethodne dijagnostike i snimaka mogu da ugroze život. Dešava se da pacijent koji ima ozbiljno oboljenje, kao što su tumor ili zapaljenje, dođe na lečenje prekasno, jer je izgubio vreme na pogrešnu metodu lečenja - objašnjava dr Krneta.

Zašto je važno da ortoped obavi pregled kičme, čak i onda kada se čini da stanje nije ozbiljno i da bolovi nisu jaki?

- Za bilo koji problem sa kičmom, uvek je potrebna stručna medicinska pomoć. Kičmeni stub je složena struktura, u kojoj postoji sedam vratnih, 12 grudnih i pet slabinskih pršljenova. Između svaka dva pršljena postoji jedan diskus i dva zgloba. Svaki od njih može da oboli. Oboljenja srca, pluća i jetre, takođe, mogu da uzrokuju bol u kičmi. Zato je neophodno uraditi adekvatnu dijagnostiku, utvrditi tačan uzrok bola i nastaviti sa adekvatnim lečenjem.

Šta sve podrazumeva dijagnostika?

- Od dobro uzete anamneze, kliničkog pregleda, radiografije, po potrebi magnetne rezonance, skenera i laboratorijskih analiza, sve u zavisnosti od toga na koje oboljenje posumnjamo. Samo pogledom i pipanjem, sigurno ne može da se postavi adekvatna dijagnoza.

Samo relaks masaža

Da li i masaža može da šteti? - Blage masaže, kao što su takozvane relaks, ne mogu da štete kod benignih oboljenja kičme. Smanjuju spazam mišića duž kičmenog stuba, koji je jedan od uzroka bolova. One povećavaju prokrvljenost, prijaju pacijentu i dovode do smanjenja tegoba. Naravno, svakako da one same po sebi ne mogu da reše postojeći zdravstveni problem.
Zbog kojih grešaka nadrilekara pacijenti sa zakašnjenjem dolaze kod ortopeda, "na popravku"?

- Dešava se da dođu pacijenti sa prelomima kičme, kod kojih su grube manipulacije napravile prelom pršljena. To se najčešće dešava kod starijih osoba, sa izraženim degenerativnim procesima, osteoporozom i slabijim kostima nego kod mlađih osoba. Često nam se obraćaju pacijenti kojima primenjeni tretmani nisu rešili osnovni problem, a to je bol i deformitet.

Za koga tretmani nadrilekara mogu da budu posebno opasni?

- Vrlo često period od pojave bola do postavljanja dijagnoze, traje više meseci. Ljudi "lutaju", misle da su se ušinuli. Istovremeno ih zavaravaju i "leče" raznim kvazimetodama, ne znajući da je uzrok bola maligno oboljenje ili infekcija kičme. Na taj način, gubi se dragoceno vreme, što može da ugrozi život.


Često viđamo reklame za tretmane nameštanje atlasa?

- To su besmislice. Atlas je pršljen koji "vezuje" kičmeni stub sa lobanjom. Taj spoj je potpuno stabilan, što znači da tu nema šta da se namešta. Svaka dislokacija atlasa, odnosno okcipitocervikalna disocijacija, dešava se samo u slučaju ozbiljne povrede, koje je smrtonosna. Na sreću, to je retkost.

Može li kiropraktika da izleči neko oboljenje kičme?

- Kiropraktika je, kako ja shvatam, vrsta manipulacije kičmenog stuba i ekstremiteta. Izvodi se naglim, jakim pokretima istezanja i savijanja kičmenog stuba, direktno ili preko ekstremiteta. Ne znam kako to može da pomogne pacijentu, osim da mu trenutno olakša bol. Sigurno da ne može da rešava ozbiljna oboljenja, kao što su deformiteti kičme, tumori, stenoze, degenerativna oboljenja kičme sa suženjima spinalnog kanala i neurološkim deficitima...

Kada fizikalna terapija može da pomogne?

- Adekvatna fizioterapija je veoma bitna u lečenju oboljenja kičmenog stuba. Može da budeo preoperativna priprema, da pomogne posle operacije ili da se primenjuje kao metoda za olakšanje tegoba sama po sebi. Primera radi, fizikalna terapija, u kombinaciji sa medikamentnom terapijom, u 99 odsto slučajeva može da zaleči diskus herniju, bez potrebe za operativnim lečenjem.

Ništa bez odobrenja

Šta fizioterapeut nikako ne bi smeo da preduzima umesto specijaliste fizikalne medicine i ortopeda?

- Fizioterapeut ne sme da postavlja dijagnozu oboljenja, niti da sprovodi bilo kakve terapeutske procedure, a da to prethodno nije odobrio specijalista fizikalne medicine ili ortoped.

Tekst: A. Vasić

Izvor: Novosti