Zaposleni se danas suočavaju sa stresom mnogo više nego ranije, a glavni uzroci stresa na radnom mestu su opterećenost obimom, rokovima i ciljevima posla, međuljudski odnosi i usklađivanje privatnog i poslovnog života, rečeno je na tribini "Na kafici s psihologom - stres na poslu".

Psiholog i psihoterapeut u KBC ''Dragiša Mišović - Dedinje''Vladimir Borovnica ukazao je da je pritisak na radnom mestu jedna od najaktuelnijih tema u savremenom svetu i da se zaposleni danas bore s velikom količinom tzv. umerenog stresa.

''Nije reč o ekstremnom stresu, jer je mali broj onih koji su na poslu životno ugroženi, ali je većina sve vreme pod određenim pritiskom, to je umereni stres koji je hroničan i najštetniji za zdravlje'', objasnio je Borovnica.

Kako je rekao, zaposleni su pod stalnim pritiskom zbog količine posla, rokova, neizvesnosti, postavljenih ciljeva, ali i zbog međuljudskih odnosa i manjka vremena, odnosno nemogućnosti da balansiraju između privatnog i poslovnog života.

Govoreći o simptomima stresa, Borovnica navodi da se kod zaposlenih ispoljavaju na različite načine, od emocionalnog nezadovoljstva, uznemirenosti, napetosti, besa i tenzije do telesnih simptoma kao što su glavobolja, znojavi dlanovi, pritisak u grudima.

''A ako stres predugo traje, to dovodi i do ugrožavanja zdravlja'', napominje Borovnica, koji smatra da kompanije mogu na razne načine da smanje stres kod zaposlenih.

''Počev od adekvatne opterećenosti zaposlenog i jasnije definisanih uloga na radnom mestu do pružanja mogućnosti da se zaposleni razvijaju i da balansiraju između privatnog i poslovnog života'', navodi Borovnica.

On dodaje da zaposleni imaju širok izbor antistres metoda kojima mogu da se bore protiv stresa.

''Sport je jedna od najboljih antistres metoda, zatim razvijanje dobrih socijalnih odnosa, do toga da treba da imamo jasan cilj pred sobom zašto se borimo sa svim tim izazovima na poslu'', savetuje Borovnica.

Psiholog Marina Mitić Jekić rekla je da je cilj projekta ''Na kafici s psihologom'' podizanje svesti o važnosti mentalnog zdravlja.

Primetila je da se zaposleni danas suočavaju sa stresom mnogo više nego ranije, a prema njenom mišljenju, razlozi za to su mnogostruki.

''Postali smo potrošačko društvo, što nameće dodatni stres koji nije direktno povezan s poslom, ali sigurno je da generiše stres. Kompanije se sve više odlučuju za projekte koji podrazumevaju izvesne optimizacije i 'daunsajzinge', a čak i kada se odluče za razvojne projekte, to podrazumeva mnogo pritisaka na poslu. Sve to doprinosi povećanju stresa'', smatra Mitić Jekićeva.

Kako kaže, zaposleni često nemaju prilike da saznaju i nauče o tome kako da se nose sa stresom zbog čega bi kompanije trebalo da razvijaju kulturu u kojoj je potpuno normalno otvoreno govoriti o tom problemu.

ANTISTRES ZA BEOGRAĐANKE: samo kad ste dobri sebi, dobri ste i drugima

''O stresu treba razgovarati i s nadređenima i s kolegama, a kompanije treba da razvijaju kulturu u kojoj je normalno učiti o tehnikama prevazilaženja stresa. Kod nas se, za razliku od zapadnih zemalja, ne pridaje dovoljno pažnje tome, a mislim da ćemo morati i kao društvo i kao kompanije da se zajednički borimo protiv sve većeg stresa na poslu'', navela je Mitić Jekićeva.

PR menadžer Urgentnog centraJovana Uhrin rekla je da je zbog posla kojim se bavi izgubila pojam o tome šta znači provoditi vreme bez stresa, a kao antistres metodu preporučila je brzo hodanje.

''Hodam i do pet kilometara, sa ili bez muzike, i za to vreme razmišljam, to je najbolji način da se oslobodite stresa. Kao i trenuci s detetom s kojim zbog posla ne provodim vremena koliko bih želela, što, takođe, stvara stres'', kaže Uhrinova.

Izvor: Kurir / Tanjug