Magnetna rezonanca, skener ili ultrazvuk – pitanje je koje često postavljamo. Mogu li sami pacijenti doneti odluku o tome, da li svaka metoda podjednako zrači i je li svejedno gde se radi? Sve su to pitanja na koja smo odgovore potražili od dr Predraga Popovića, specijaliste radiologije iz ordinacije Hrast dr Popović u Beogradu.

- Kada se pomene ultrazvučna dijagnostika, većina ljudi verovatno pomisli da više informacija daju skener ili magnetna rezonanca. Međutim, ultrazvučni pregledi, naročito kada se rade na vrhunskim aparatima i kada ih obavljaju dobro obučeni lekari, mogu otkriti većinu promena u telu. Ponekad daju čak i više informacija od skenera i magnetne rezonance, pritom su mnogo dostupniji, jeftiniji, nema štetnih efekata, zračenja, upotrebe kontrasta ni klaustrofobičnog prostora - objašnjava dr Popović.

Pregled dojki

Kada je u pitanju regija vrata, štitastu žlezdu ni skener ni magnet ne mogu pregledati bolje od ultrazvuka, ali samo na vrhunskim ultrazvučnim aparatima. Najmanji nodusi, čvorovi i druge promene mnogo jasnije će se videti ultrazvučnim pregledom, bolje će se videti kako je prokrvljena, koliko pritiska okolne organe. Limfni čvorovi koji, ako su izmenjeni, upozoravaju na širenje tumora, metastaze, limfome, tumore limfnih čvorova, takođe se mnogo bolje i detaljnije vide ultrazvukom. Isto važi i za pregled limfnih čvorova u pazuhu kada je u pitanju širenje tumora dojke.

Pregled dojki ne može se zamisliti bez ultrazvučnog aparata visokih karakteristika, jer jedino takav aparat može uočiti male promene utopljene u žlezdano tkivo dojke. Postoje promene koje će se videti samo ultrazvučnim pregledom, naročito ako uz osnovni aparat, ordinacija poseduje, pored standardne, i matričnu sondu.

Mamografija teško detektuje promene u žlezdanim dojkama i ne može ukazati na njihovu prirodu, tako da je posle 40. godine neophodno uraditi i jedan i drugi pregled. Pre 40. rade se ultrazvučni pregledi jednom godišnje, zato što gustina žlezdanog tkiva ometa tumačenje promena na mamografiji.

Tumor se utapa u žlezdano tkivo i zato je ultrazvučni pregled, potpomognut matričnom sondom, superioran. Savremeni aparati imaju posebnu, noviju metodu, koja se zove elastografija. Za nju je bitno da se radi na ultrazvučnom aparatu vrhunske klase, a daje dodatne informacije o prirodi promena u dojkama ili prirodi nodusa u štitastoj žlezdi. Ako se ovom metodom utvrdi da je promena ili čvor više od pet puta čvršća od okolnog, zdravog tkiva, moramo je ozbiljnije shvatiti. Naime, velika je verovatnoća da se radi o malignoj promeni, te se savetuje biopsija ili operacija - navodi naš sagovornik.

Promene u žučnoj kesi

Kada se radi o pregledu stomaka, postoji nova XD Clear abdominalna sonda, koja olakšava pregled gojaznih ljudi.

- Ultrazvuk može odlično videti promene u jetri, žučnoj kesi, pankreasu, slezini, bubrezima, mokraćnim putevima, mokraćnoj bešici, prostati, materici, jajnicima, aorti i krvnim sudovima. Kod pojedinih bolesti prvi znak je nakupljanje tečnosti u plućnoj maramici ili stomaku, a to ultrazvuk odlično otkriva, čak i minimalnu količinu od 5 ml, što ga čini izuzetno osetljivim - ističe dr Popović.

Pregled matričnom sondom

Danas postoji mnogo više sondi, koje omogućavaju više informacija, naročito ako možete da ih kombinujete. Nažalost, u većini ustanova i dalje su u upotrebi samo dve: jedna za stomak i druga za površnija tkiva, kao što je dojka ili štitasta žlezda.

- Sonde nisu jeftine, tako da se ordinacije često odlučuju za jednu, koja je kompromis – za nešto je dobra, a za nešto baš i nije, ali se štedi. Međutim, samo uz upotrebu vrhunskog aparata koje posedujemo, ove sonde daju svoj maksimum.

Posebno bih istakao značaj pregleda matričnom sondom koja umesto 250, ima 1.024 kristala za detekciju ultrazvučnih talasa, četiri puta više od standardnih sondi. To joj omogućava izuzetnu rezoluciju slike i preciznost, pa se često dešava da promenu u dojci ili štitastoj žlezdi vidimo samo matričnom sondom, dok se standardnom sondom jednostavno ne razlikuje od okoline. I veoma je važno da se lekari stalno edukuju, jer nije svejedno ko i kako gleda vaš snimak - objašnjava dr Predrag Popović.

Tekst: Vesna Stanimirović

Izvor: Lepa & Srećna