Kada organizam ne dobija dovoljnu količinu gvožđa - materiju koja je neophodna za stvaranje hemoglobina u eritrocitima (crvenim krvnim zrncima), njegov životni potencijal se smanjuje.

Kao što je poznato, hemoglobin prenosi kiseonik. Ukoliko u organizmu nema dovoljno gvožđa, nivo hemoglobina se smanjuje, pa ćelije organizma ne dobijaju dovoljno kiseonika. Shodno tome, ne mogu ni da funkcionišu kako treba. 

Uzroci anemije

Anemija je često oboljenje među ženama, a naročito je izražena kod trudnica i žena sa obilnijim menstruacijama. Takođe, žene koje se često podvrgavaju rigoroznim dijetama, uglavnom ne unose dovoljne količine gvožđa u organizam, što vodi ka pojavi malokrvnosti. Osim navedenih izazivača anemije, postoje i neki drugi, znatno ozbiljniji uzročnici, kao što su: različita unutrašnja krvarenja (čir, hernija - kila), hemoroidi, tumori digestivnog trakta...), loša apsorpcija gvožđa (celijakija, Kronova bolest), anemija zbog povećane ili ubrzane razgradnje eritrocita - što je posledica poremećaja u crvenim krvnim zrncima ili van njih.

Simptomi i posledice malokrvnosti

Ovo oboljenje ne daje uvek jasne simptome. Čovek može da ni ne posumnja u njegovo prisustvo, već počinje postepeno, neprimetno da slabi i oseća se malaksalo. Često se simptomi ispoljavaju tek kada se rezerve gvožđa potpuno potroše. Tada dolazi do pojave slabosti, nesvestice, ubrzanog ili nepravilnog rada srca, brzog umaranja, pojave bledila na licu, lomljenja noktiju, opadanja kose, gubitka apetita, glavobolje, krvarenja iz nosa i desni…

Ukoliko se lečenje ne započne na vreme, može da dođe do različitih posledica izazvanih deficitom gvožđa: smanjenje mentalnih sposobnosti, komplikacije u trudnoći (prevremeni porođaj, zastoj u razvoju ploda, smanjeno snabdevanje bebe kiseonikom…), slabljenje imuniteta i povećana sklonost ka različitim infekcijama.

Veoma je važno da se redovno kontroliše krvna slike, kako bi se na vreme otkrilo oboljenje, ali i kako bi doktor bio siguran čime je ono prouzrokovano.

Dnevne potrebe za gvožđem

Dnevne potrebe za gvožđem variraju i zavise od uzrasta, pola i rezervi u organizmu. Smatra se da deca i žene u reproduktivnom dobu treba da unose oko 15 miligrama gvožđa dnevno, dok je potreba muškaraca za ovim mineralom smanjena na oko osam miligrama. Kod trudnica se dnevne potrebe za gvožđem povećavaju na oko 30 miligrama.

Međutim, upotreba produkata koji sadrže gvožđe nije garancija da će organizam dobiti dovoljnu količinu tog minerala. Potrebno je imati u vidu kvalitet gvožđa i sposobnost organizma da ga asimiluje (usvoji) u potrebnoj količini.

Smatra se da se gvožđe iz mesa lakše usvaja, ali to ne znači da će vegetarijanci sigurno imati deficit gvožđa. Mnogo je važnije zdravlje unutrašnjih organa (jetra, digestivni trakt) - kako bi apsorpcija bila kvalitetnija. Osim toga, istraživanja u svetu i našoj zemlji su pokazala da osobe koje ne jedu meso nemaju veću sklonost ka gubitku i manjku gvožđa u odnosu na nevegetarijance. Na samo usvajanje gvožđa iz namirnica utiče i pravilna kombinacija različitih komponenata iz hrane.

Lečenje 

U lečenju malokrvnosti je najvažnije da se nadoknadi izgubljeno gvožđe. Lekari najčešće savetuju primenu suplemenata tog minerala, što svakako daje rezultate, ali je važno znati da svi lekovi sintetskog porekla imaju izvesne nedostatke i nuspojave. U ovom slučaju, to može da bude opstipacija (zatvor) ili dijareja (proliv), želudačne tegobe ili, pak, prekomeran unos gvožđa - što, takođe, ima svoje nedostatke. Sa druge strane, postoji čitav niz narodnih recepata koji su vrlo efikasni i potpuno neškodljivi u terapiji ovog oboljenja.

Tekst: Žaklina Milenković

Izvor: Lepa & Srećna