Da li je depresija zaista u ekspanziji ili nam se tako čini s obzirom na to da smo u poslednjih nekoliko godina počeli mnogo više da pričamo o toj temi, pitali smo dr Irenu Popović, specijalistu psihijatrije u KPB "Dr Laza Lazarević".

– Činjenica je da u poslednje vreme više govorimo o svim psihičkim poremećajima, pa i o poremećajima raspoloženja, među koje spada i depresija. Poremećaji raspoloženja su prepoznati kao četvrti na listi najurgentnijih zdravstvenih problema ljudi širom sveta. Pojavljuje se čak dvostruko učestalije kod žena, što je uzrokovano hormonskim specifičnostima, ali i sve većom izloženošću stresogenim faktorima.

Prihvatanje velikog broja društvenih uloga, postavljanje brojnih rokova, veća izloženost stresu i neadekvatno uočavanje i bavljenje emocijama unutar porodice, za posledicu imaju sve višu stopu oboljevanja. Za naše podneblje je karakteristična još I posttraumatska problematika, imajući u vidu sve traume i patnje, koje je pojedinac doživeo u vreme ratova, izbeglištva i drugih nedaća – a koje, između ostalog, za posledicu imaju I depresiju – objašnjava dr Popović na početku razgovora.

KAKO SE IZBORITI SA DEPRESIJOM: vodeća bolest 21. veka
LepaiSrecna 

Tema mentalne higijene je i dalje nedovoljno razvijena uprkos nekim pomacima u tom smislu, tako da ljudi i dalje odlaze lekaru ili psihoterapeutu samo ako se simptomi toliko pojačaju da im ugrožavaju svakodnevni život. Koji su najčešći razlozi zbog kojih se depresivni i anksiozni ljudi javljaju lekaru?

– U slučaju anksioznih poremećaja, na primer, najčešće se javljaju tek kada se razvije ponašanje izbegavanja do te mere da čovek ne uspeva da ode na posao ili ne sme da sam ostane kod kuće, zatim u slučaju paničnog napada koji osoba i njegovo okruženje u trenutku kada se desi dožive kao životno ugrožavajuće stanje, kada nesanica onemogućava svakodnevno funkcionisanje i sl. Kada je depresija u pitanju, takođe se najčešće javljaju onda kada više ne uspevaju da odgovore svakodnevnim zadacima, nemaju volje da započnu uobičajene aktivnosti, san im je poremećen, zapuštaju higijenu, povlače se u sebe i osećaju krivicu jer ne uživaju čak ni u svojoj deci. U velikom broju slučajeva pacijenti dolaze onda kada ih uputi drugi specijalista, jer su odlazili na brojne pretrage da bi naposletku neko uvideo da su fizički simptomi u stvari korelati depresivnosti ili anksioznosti – navodi naša sagovornica.

Kako pomoći depresivnim osobama

Sledeće pitanje koje se nameće jeste kako pomoći čoveku koji po društvenim normama nije ostvaren, nema posao ili ima disfunkcionalnu porodicu i boluje od depresije.

– Pitanje pomoći u ovakvim situacijama dodatno je otežano ukoliko i sami verujemo da su to neophodne pretpostavke za sreću, bez obzira na to da li govorimo iz pozicije psihijatra odnosno psihoterapeuta ili prijatelja i rođaka, jer se i sami osećamo nekomforno dok slušamo tog čoveka. Zapravo, takvu osobu treba saslušati, pokazati razumevanje i saosećanje, a da je pritom ne osuđujemo, ne tešimo i ne postavljamo se u ulogu spasitelja. Treba pomoći tom čoveku da prihvati da je situacija teška, a onda podstaći njegovu snažnu stranu i podržati ga u promeni uverenja i očekivanjima od života – objašnjava dr Irena Popović i otkriva šta svako od nas može svakodnevno da uradi za sebe da ne bi zapao u depresiju

– Negovanje bliskosti, razmišljanje o onome u čemu uživamo i sprovođenje takvih rituala, a zapravo podsticanje i ohrabrivanje Slobodnog deteta u nama, preispitivanje i modifikacija uverenja da život nešto mora da nam pruži i da mi nešto moramo da pružimo životu i drugima – svakako su načini da sebe zaštitimo od depresivnosti, ali i da pomognemo ljudima iz okruženja.

Savetovališe u Beogradu

Pored klinika, bolnica i domova zdravlja, gde se ljudi mogu obratiti za stručnu pomoć, u Beogradu postoji i Centar za mentalno zdravlje, koji je osnovala Klinika za psihijatrijske bolesti “Dr Laza Lazarević”. Centar se nalazi u Beograđanki i omogućava svim građanima da se jave za savet, stručno mišljenje i pomoć, čak i bez uputa i zakazivanja.

Tekst je objavljen u sklopu projekta "Antistres za moderne Beograđanke" koji je sufinansiran iz Budžeta grada Beograda, Gradske uprave grada Beograda, Sekretarijata za informisanje.

Tekst: Suzana Obradović

Izvor: Lepa i srećna