Kvalitet života u velikom gradu kakav je Beograd nije određen samo kulturnim sadržajima, mogućnostima za intelektualni razvoj, rad i edukaciju, već i aktivnostima koje su značajne za održavanje fizičkog zdravlja, a ono je jedan od preduslova mentalne stabilnosti i svakako način oslobađanja od stresa #bgantistres.

O važnosti rekreacije i fizičke aktivnosti, kao i o mogućnostima za to razgovarali smo sa dr Olgom Vasić, specijalistom fizikalne medicine i rehabilitacije Doma zdravlja Milutin Ivković na Paliluli.

"Vrlo je važno da naši sugrađani odvoje vreme i izađu u prirodu, da odu na Avalu, 25. maj ili na Adu, dakle, svugde gde mogu da imaju blagodeti od hodanja, dubokog udaha i pravilnog disanja, od samog kontakta s prirodom i gledanja u nju, u drveće, zelenilo..."

Poznato je da su Beograđani već prihvatili koncept vežbanja u parkovima, jer u mnogim opštinama, pored trim-staza, odavno postoje takozvane teretane na otvorenom, kakva je i ona u Tašmajdanskom parku, koja sa spravama za vežbanje i stazom za trčanje dugom 500 m spada u najopremljenije.

Doktorka Vasić svakako daje prednost fizičkoj aktivnosti u prirodi nad onom u zatvorenom prostoru.

"U odnosu na teretanu u zatvorenom prostoru, uvek treba birati fizičku aktivnost na otvorenom radi kiseonika i kontakta s prirodom koja deluje isceljujuće. Napolju se susrećete sa energijom prirode, a ne sa narcističkim modelima izgradnje tela, pri čemu se duh često zapostavlja."

Kada se radi o vežbanju, dr Vasić daje nekoliko predloga našim sugrađankama:

"Ako je reč o organizovanom vežbanju, u pogledu oslobađanja od stresa najdelotvornije deluju joga i pilates, zatim brzo hodanje, na primer, na 25. maju, gde već možete videti mnoge kako to upražnjavaju koristeći štapove. Brzo hodanje je izuzetno značajno za stimulaciju svih zglobova i desne hemisfere zbog dijagonalnih pokreta ruku i nogu. Energetske vežbe kao što su ći gong i taji či uvek su dobrodošle.

Savremene dame koje nemaju vremena niti prilike da odlaze na organizovane vežbe, mogu da se pouzdaju u svoju disciplinu, savetuje naša sagovornica.

"Zaposlene žene mogu svakog jutra kada ustanu, da mesec dana vežbaju pet asana (položaja u jogi), pa sledećeg meseca drugih pet asana. Za to ne treba da se izdvaja ni mnogo vremena niti novca. Zatim mogu da uzmu bilo kog trenera mesec dana da ih nauči kako da pravilno rade vežbe, a potom da svako jutro vežbaju pola sata – ni to ne košta i samo je stvar discipline."

Kako je štitna žlezda na udaru svake stresne situacije, pitali smo dr Vasić koje vežbe mogu da se rade uvek, bilo napolju bilo u kući.

"Za štitnu žlezdu je važna prokrvljenost. Dovoljno je da palcem i kažiprstom pritisnete taj deo vrata i povučete najpre nagore pa nadole - treba ponoviti dva puta u ritmu jedan-dva, jedan-dva. Zatim, zakačite palčeve iza ušiju pa kažiprstima pritisnete predeo štitne žlezde i povlačite ih 30 puta nagore. Ovo je odlično za harmonizaciju rada štitne žlezde."

Tekst je objavljen u sklopu projekta Antistres za moderne Beograđanke koji je sufinansiran iz budžeta Grada Beograda, Gradske uprave grada Beograda, Sekretarijata za informisanje.

Izvor: Lepa & Srećna