Većina naših sugrađana svakodnevni je korisnik javnog prevoza u Beogradu. Vožnja autobusom, tramvajem, trolejbusom do posla, škole, kuće često zna da bude stresna usled stalne žurbe i gužve u saobraćaju. Kao i u svakom velikom gradu, pa i u Beogradu, u sredstvima javnog prevoza može biti gužva. Skučen prostor, samim tim i puno ljudi koji ugrožavaju naš lični prostor, kao i nedostatak svežeg vazduha lako mogu biti okidač za pojavu paničnog napada.

Zašto se javljaju panični napadi?

- Sa akutnim napadima panike može se suočiti svaka osoba, ukoliko doživi traumu u kojoj se oseća životno ugroženo. Strah pokreće čitav niz fizioloških, pre svih hormonskih reakcija koje pripremaju telo za odbranu. Takva trauma bespomoćnosti i gubitka kontrole, skladišti se u osećajnom (limbičkom) korteksu, koji je odgovoran za preživljavanje. “Osećajni mozak”, zajednički ljudima i životinjama, deo je stare kore velikog mozga (paleokorteksa) i neverbalan je, a to znači da se bolna sećanja mogu bez kontrole re-aktivirati na miris, zvuk, dodir ili bilo koju drugu draž koja je bila prisutna u momentu doživljenog straha. Otuda su napadi panike nevoljne reakcije, iznenadne i zastrašujuće po intenzitetu: rad srca i disanje se ubrzavaju, neopisiv je strah od gušenja/nedostatka vazduha kao da će osoba "iskočiti iz svoje kože", "ponovo izgubiti kontrolu", "umreti"…, iako paradoksalno, nema realne opasnosti- kaže Branka Radojević, doktor psiholoških nauka.

Napadi panike koji su izazvani jednokratnom, nenasilnom traumom, relativno brzo se otklanjaju.

- Jedna od najčešćih metoda je tzv. sistematska desenzitivizacija – na primer, ako je osoba iskusila (davljenje/gušenje), nedostatak kiseonika pri ronjenju ili letenju, potrebno je da se ponovo suoči sa tim aktivnostima, postepeno i uz podršku, dok se ne deaktivira panični odgovor ističe naša sagovornica.

Panični napadi koji se uporno ponavljaju

Ukoliko se panični napadi iznova dešavaju, oni su deo spektra anksioznih poremećaja, čijem nastanku doprinosi više (bio-psiho-socijalih) faktora.

- Nakupljena strepnja i nesigurnost usled odnosa i okolnosti (bolest bližnjih i dr.) koje mogu godinama da "guše" i sputavaju osobu, uz uticaj spoljnjeg stresora, eskaliraju u napade panike. Strah se generalizuje, tako da se napadi ne javljaju samo pri ponavljanju prvobitnih okolnosti, već se proširuju i na druge emocionalno-provokativne situacije. Vremenom se stvara strah od straha tj. samih napada, što osiromašuje život osobe - gube životnu radost, izbegavaju situacije i skupove koji okidaju napade, zahtevaju da ih članovi porodice prate kada napuštaju kuću i/ili izbegavaju da iz nje izlaze, obavezno nose sa sobom flašicu vode i polako, ali sigurno, redukuju socijalne kontakte. Postoje tehnike i psihofarmaci koji ublažavaju simptome, ali da bi im se pomoglo neophodno je, uz stručnu pomoć, raditi na otklanjanju uzroka- kaže dr Branka Radojević.

Kako da se ponašate u slučaju napada panike u javnom prevozu?

Na prve znake paničnog napada (preznojavanje, ubrzano lupanje srca, oteženo disanje, osećaj gušenja...), treba napustiti vozilo. Ukoliko to nije moguće istog trenutka iz bezbednosnih razloga, najvažnije je da dišete polako i duboko. To će vam pomoći da usmerite pažnju na nešto drugo, ali i da povećate nivo kiseonika u telu. Popijte malo vode i razmišljajte o tome kako će napad brzo proći. Probajte da mislite da neke lepe, pozitivne stvari. U ovoj situaciji mogu pomoći ostali putnici.

U savremenom dobu anksioznost je čest problem sa kojim se mnogo ljudi u svetu suočava, a svakodnevni stres tome samo doprinosi. Ukoliko imate učestale panične napade, ne doživljavajte to kao poraz i kao nešto čega se treba stideti i boriti sam. U svakom beogradskom Domu zdravlja možete dobiti neophodnu stručnu pomoć i podršku. #bgantistres

Tekst je objavljen u sklopu projekta "Antistres za moderne Beograđanke" koji je sufinansiran iz budžeta Grada Beograda, Gradske uprave grada Beograda, Sekretarijata za informisanje.

Tekst: Vanja Ostojić

Izvor: Lepa & Srećna