Tokom ove zime i i pred grejnu sezonu vrlo se lako mogao uočiti sve veći broj tabli, pa čak i bilborda koji reklamiraju gde se može kupiti pelet, kotlovi na biomasu ili drvna sečka. Proizvođači potvrđuju da je potražnja za drvnom biomasom za grejanje sve veća, a stručnjaci koji se bave ovom oblašću, ukazuju da se sve više domaćinstava, koja su van sistema centralnog grejanja, odlučuje da umesto fosilnih goriva za grejanje koristi pelet i ogrevno drvo.

„Broj korisnika peleta u Užicu se utrostručio, dok je broj korisnika ogrevnog drveta koji drva nabavljaju na vreme podignut za 20%“, kaže Đorđe Marić, šumarski inženjer, saradnik projekta BioEn – "Promocija održive upotrebe bioenergije i alata i instrumenata energetske efikasnosti u zgradarstvu u Zlatiborskoj oblasti", koji se sprovodi uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ.

Građani koji su se odlučili da svoje kuće i stanove greju na drvnu biomasu, kažu da se investicija prelaska na ovu vrstu grejanja isplati. Dragan Papić kuću od 200 metara kvadratnih već 6 godina greje peletom.

Za kupovinu kotla, instalacije, 17 grejnih tela i rad majstora bilo mu je potrebno 6000 evra. „Od kada smo uradili izolaciju, po sezoni trošimo oko 5 do 6 tona peleta koji se u maju i junu, kada se završi grejna sezona, može naći i po ceni od 150 evra po toni,“, kaže ovaj Užičanin i napominje da je veoma važno voditi računa o kvalitetu pelete koji se kupuje.

„Mi koristimo ivanjički, čiji je sastav 90% bukovina 10% čamovina. Angažovanost oko loženja ne može da se poredi. U skladište za pelet ubacite 150 do 200 kilograma, čišćenje rešetki i pepeljara traje 15 do 20 minuta, i to je sve ukupno pola sata nedeljno. Pored toga, kuća je uvek topla, jer je temperatura automatski podešena“.

Sa njim se, kada je konfor grejanja na drvnu biomasu u pitanju, potpuno slaže i Milutin Ćosić, koji već treću grejnu sezonu koristi pelet za grejanje tri izolovana stana od 220 metara kvadratnih. „Ranije smo za grejanje koristili struju i drva, kupovao sam isključivo suva sezonu unapred i bio sam zadovoljan. Ali, oko toga ima mnogo posla i kad dođeš kući nikad nije toplo. Pelet jeste malo skuplji, trošimo oko 1000 evra godišnje na kupovinu 6 tona, ali su rukovanje i konfor neuporedivi“, kaže Ćosić i kao njegovo sugrađanin Papić naglašava da je veoma važno kakav se pelet i kada kupuje, jer cene, kao i kvalitet, variraju.

Grejanje na biomasu, kao i grejanje na drva, za mnoge građane imaju još jednu prednost – i u kući i u okolini smanjuje se zagađenje. Drvo kao energent ima slične prednosti kao pelet, kada je zagađenje u pitanju. Ali, u individualnim domaćinstvima koja se greju na drva, pokazuju istraživanja, troši se 10 do 20 odsto više ogreva nego što bi trebalo jer se drvo za ogrev ne nabavlja, skladišti i ne koristi na adekvatan način. Pre svega, problem je upotreba drveta sa velikim procentom vlage.

Jedna od aktivnosti Regionalne razvojne agencije Zlatibor, koja sprovodi BioEn projekat, jeste i edukacija o efikasnoj upotrebi ogrevnog drveta. „Mnogo toga smo uradili na tom polju, ali ipak napredujemo malim koracima jer nije lako da ubedite bilo kog domaćina, čija porodica već vekovima loži, da vi kao ’gradski čovek’ o tome znate više,“ kaže uz osmeh Miloš Radojević, viši savetnik za životnu sredinu RRA Zlatibor.

DRVO POSKUPLJUJE GREJANJE

Uzimajući u obzir potrebna ulaganja, u cilju efikasnog i jeftinijeg grejanja na drva važno je da se:

  • ogrev nabavlja na vreme, najbolje po završetku grejne sezone za narednu godinu
  • drvo adekvatno skladišti do grejne sezone
  • poštuju pravila loženja - ne zapunjavati ložište, pustiti drvo da potpuno sagori pa dodati drugo
  • pri nabavci novih kotlova vodi računa o optimalnim kapacitetima
  • nabavljaju energetski efikasniji uređaji za sagorevanje čvrstih goriva
  • izvrši energetska sanacija (izolacija, prozori i vrata...) objekata, u meri u kojoj je to moguće i na taj način optimalizuje potreba za energijom.

Izvor: Kurir