Skoro polovina svih koji su bili pozitivni na korona virus u Italiji imali su ili vrlo blage simptome bolesti ili ih uopšte nije bilo, piše Lepa & Srećna.

Novi podaci koje je objavio italijanski Nacionalni institut za zdravlje 9. marta 2020. godine pokazuju da je oko 22 odsto otkrivenih zaraženih osoba bilo u starosnom dobu od 19 do 50 godina.

Zato predsednik italijanskog Instituta Silvio Brusafero upozorava da se i mladi ljudi moraju pridržavati svih zdravstvenih upozorenja. 

Do juče, 10. marta, u Italji je zabeležen 631 smrtni slučaj posle infekcije virusom korona, po čemu je ova zemlja odmah iza Kine. 

Ona je i prva u Evropi zatvorila granice i proglasila crvenu zonu u celoj zemlji. To je najoštrije ograničenje kretanja posle Drugog svetskog rata. 

Policija je dobila nalog da upozorava sve koji se zateknu u kafićima da se drže na propisanom odstojanju, kao i da proverava da li su sve radnje zatvorene tačno u 18 časova.

Na drugoj strani, Kina je danas prijavila samo 26 novih slučajeva, u poređenju sa hiljadama dnevno prošlog meseca.

Epidemiolozi objašnjavaju da je potpuno sigurno da će se zaraza raširiti svuda, ali da svojim ponašanjem i te kako možemo da doprinesemo da efekti budu što manji.

Glavni cilj je da se što više ublaži "Gausova kriva" distribucije (pogledajte sliku dole) tako da njen vrh - vrhunac epidemije bude što niži. 

Glavni cilj je usporiti brzinu širenja zaraze, čak i ako broj zaraženih ostane isti.

Zašto je to važno?

Zbog enormnog pritiska koji će doživeti zdravstveni sistem ako u njega odjednom odnosno u kratkom vremenskom periodu uđe veliki broj bolesnika kojima je potrebna intenzivna nega.

Takav je slučaj upravo sa starijim pacijentima zaraženim korona virusom, jer se kod njih javlja obostrana upala pluća, neophodni su respiratori i neprekidna pažnja medicinskog osoblja.

To dovodi do brzog trošenja medicinskih zaliha, ekstremnih promena u radu lekara i medicinskih sestara, kao i hitnog organizovanja novih prostora za intenzivnu negu.

Upravo to se dogodilo u Italiji.

Iscrpljeni, lekari i drugo medicinsko osoblje se takođe razboljevaju, kompleti za zaštitu se veoma brzo troše. Naravno, mogu se nabaviti novi, ali sve zemlje traže nove zalihe, pa to više nije pitanje novca koji je neka zemlja spremna da izdvoji već resursa kojih praktično nema.

Dodatno, ovakav pritisak za bolnice dovodi u rizik i one pacijente koji nisu oboleli od korona virusa, jer se ne može pružiti adekvatna pažnja uobičajenim pacijentima koji su takođe u hitnom stanju. 

Dakle, povećan je rizik i za one koji dožive infarkt, moždani udar, otkaz bubrega... sva stanja kojima je takođe neophodna intenzivna nega. 

Zato je neophodno da svaki građanin da svoj doprinos usporavanju zaraze i da ova "Gausova kriva" ima što ravniji oblik. U svetu je već počela kampanja "Flattenthecurve" (u doslovnom prevodu, "izravnaj krivu", a u jasnoj poruci na srpskom - "uspori zarazu"!

Tekst: Z. L. S.

Izvor: Lepa & Srećna