Korona virusi dalje hara po Srbiji, a iako su brojke u blagom poboljšanju, ono što sve doktore brine su predstojeće slave i praznici. Jedna od najvećih u zemlji, Sveti Nikola poznata po izreci „pola Srbije slavi a pola ide u goste“, donosi najveću bojazan da će ipak neki domaćini želeti da je proslave u širem krugu porodice i prijatelja.

Srpska pravoslavna crkva i medicinska struka ukazali su na ogroman rizik od slavlja u zatvorenom prostoru i na taj način brzog širenja korona virusa među većom grupom ljudi.

Slava je proslavljanje Boga i svetitelja

„Praznike treba proslavljati božanski, a ne vašarski. Sličan apel je nedavno uputio i blaženopočivši Njegova svetlost patrijarh srpski gospodin Irinej pozivajući hrišćane da proslave svoju krsnu slavu najpre molitveno i da izbegavaju veće okupljanje u zatvorenom prostoru kako ne bi time ugrozili svoje i zdravlje svojih bližnjih“, rekao je đakon Radomir Marinković gostujući pre izvesnog vremena u emisiji „Oko“ na RTS-u.

Podsetio je sve ljude na pravo značenje slavljenja slave i samog svetitelja. „Najpre treba da postavimo sebi pitanje – da li mi zaista verujemo u Boga i kako se ta naša vera manifestuje u svakodnevnom životu. Zatim da li mi znamo nešto o svetitelju kojeg proslavljamo i da li se trudimo da svoj život upodobimo njegovom životu. I treće, da li mi slavu proslavljamo sa radošću i ljubavlju danas“, dodao je.

Slavski kolač, žito i sveća

Mnogi domaćini izgubili su iz vida svrhu same slave, te sebe nepotrebno opteretili finansijskim izdacima i preobilnom gozbom.

„Moramo da se zapitamo – zašto je to tako. Šta bi trebali da učinimo da to promenimo, da slava ponovo bude ono što jeste, a to je najpre, proslavljanje Boga i svetitelja“, objašnjava đakon i dodaje: „Naša pobožnost se ne može meriti ni brojem gostiju ni količinom hrane koju iznosimo. Na trpezi treba da se nađe ono najosnovnije, a to su – slavski kolač, žito i sveća.“

Proslava u krugu porodice

Direktorka KBC „Bežanijska kosa“ doktorka Marija Zdravković, takođe je tada istakla za RTS da su crkva i Ministarstvo zdravlja saglasni da ove godine slave treba proslavljati u krugu svoje porodice, u svom domu.

„Na taj način usredsređujemo se na ono što je zapravo slava – a to je posvećenost Bogu i svecu kojeg slavimo i očuvanju jedne porodične sreće i porodičnog mira“, navela je Zdravkovićeva i dodala da se na taj način obezbeđuje zdravlje porodici koja slavi jer, kako kaže, ova bolest je vrlo teška i neretko se može završiti smrtnim ishodom.

Higijena tokom pripreme hrane i ostale epidemiološke mere

Od velike važnosti je da mere zaštite imamo stalno na umu, posebno kada se sprema malo veća količina hrane nego obično.

„Sveti Nikola je najveća slava po broju onih koji je slave. Vrlo je važno da bude samo porodično i uz poštovanje strogih mera, uz rastojanje. Prostoriju treba prilagoditi tako da svako bude na rastojanju od metar i po, da oni koji pripremaju hranu održavaju dobru higijenu i da hranu dobro pripreme higijenski, savetuje profesor doktor Tiodorović.

Doktor je takođe istakao da se nikome neće braniti proslava slave, ali da je sada od presudnog značaja slavu proslaviti poštujući sve epidemiološke mere i isključivo u krugu svoje porodice. „Ali, reći ljudima da ne slave, kakvih je bilo predloga, ne treba. To je, ipak, naša tradicija koja se čuva.“

Disciplina mladih

Veliki broj ljudi se upravo zarazio na proslavama i sličnim okupljanjima, te je bitno još jednom apelovati na sve da povedu računa o svom ponašanju i donose ispravne odluke.

„Imamo tu mladu generaciju koja mora da shvati koliko je bitno da njihovo ponašanje bude ispravno i koliko je potrebno da u jednom trenutku budu disciplinovani da bi se ovaj lanac prenosa prekinuo. Najveći broj ljudi koji je došao u bolnicu i leži sa srednje teškom ili teškom kliničkom slikom je ili bio na nekoj proslavi ili je virus dobio od članova svoje porodice“, objasnila je doktorka Marija Zdravković.

U hramovima obredi osvećenja i rezanja slavskih kolača, ali uz mere zaštite

Iako opšte instrukcije nema praksa u eparhijama donekle se razlikuje. Pojedine su donele svoja interna uputstva kako bi se ograničio broj ljudi koji će se istovremeno naći u crkvama. U pojedinim parohijama još uvek se primenjuje i "režim" slavskih obreda koji je uspostavljen proletos. On podrazumeva pojedinačno čitanje molitvi, bez grupisanja vernika, kao i obaveznu distancu i dezinfekciju predmeta i prostora.

„Molitveni život u našim hramovima odvija se uobičajeno, a tako će po svemu sudeći biti i za Nikoljdan. To podrazumeva služenje liturgija i obrede rezanja slavskih kolača”, rečeno je u Arhiepiskopiji beogradsko-karlovačkoj, kojoj pripada najveći broj beogradskih bogomolja. Opšte preporuke o ponašanju u doba epidemije – podrazumevaju se.

U Arhiepiskopiji apeluju da se Nikoljdan i ako izostanu oštrije državne mere, proslavi u najužem krugu porodice i bez gostiju. 

 Izvor: Lepa&Srećna